ZAGREB - Uprava Hrvatskih autocesta u ožujku ove godine napravila je projekciju financiranja i građenja autocesta kojima upravlja za razdoblje od 2012. do 2037. Prema tom planu, HAC bi do 2037. trebao podići 56 milijardi kuna kredita kojim bi se otplatili svi krediti uzeti za gradnju “njihovih” autocesta.
Posljednji kredit, prema tom planu u koji smo imali uvid, trebao bi se podići 2037., na sedam godina, te bi HAC tako 2044. otplatio sve kredite. U skladu s tim planom, postojeći prihodi od cestarina i naknade iz naftnih derivata dovoljni su za otplatu postojećih i budućih kredita te tekuće poslovanje tvrtke.
Rokovi stišću
To znači da nije potrebno podizanje cijene cestarina na autocestama kojima HAC upravlja, o čemu se ovih dana intenzivno govori. Od cestarina i naknade iz naftnih derivata HAC na godinu trenutno uprihodi oko 400 milijuna eura. Ovaj plan predviđa da HAC gradi autoceste do 2016. godine.
U razdoblju od sljedeće četiri godine završila bi se autocesta Vrgorac - Ploče, Vc koridor od granice s Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom, što uključuje mostove preko Drave i Save, autoceste Buševac - Lekenik i V. Gorica - Jakuševac, te nadvožnjak preko Ranžirnog kolodvora.
Naši sugovornici tvrde kako bi gradnja bilo kojeg dodatnog pravca ili objekta narušila cjelokupni finanancijski plan i HAC iz svojih prihoda više ne bi mogao otplaćivati kredite. U tom slučaju, morala bi se povisiti cijena cestarine, visina naknade iz naftnih derivata ili bi neke autoceste morali dati u koncesiju. U HAC-u, kako doznajemo, ubrzano se radi na planu prestrukturiranja kako bi se ispoštovao 25. svibnja, rok do kojeg je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić od uprava HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb zatražio te dokumente. U skladu s gore navedenim planom, u HAC-u su već procijenili kako treba raskinuti ugovore o gradnji autoceste Dubrovnik - Doli, Lekenik - Sisak te Podravskog ipsilona. Napravljeni financijski plan te projekte jednostavno ne bi podnio.
41 aktivni kredit
U pravilu je riječ o političkim projektima, za koje nisu napravljeni detaljni planovi niti su ishođene građevinske dozvole. Za te je projekte do sada, prema podacima HAC-a, plaćeno 386,7 milijuna. Tome treba pribrojati i gradnju Pelješkog mosta. Za taj su projekt Hrvatske ceste dosad utrošile 199 milijuna kuna. Proteklih je godina za projekte koji su u najvećoj mjeri ugovarani zbog stjecanja političkih bodova tako utrošeno 485,7 milijuna kuna, a realizirani je posao zanemariv.
U ovom trenutku HAC ima 41 aktivni kredit u vrijednosti od 21.448,592.394 kune. Ti krediti dolaze na naplatu do 2025. godine. Kako doznajemo, riječ je novcu koji je utrošen na gradnju autocesta. Od 2001. do danas HAC je na to potrošio nešto više od 39 milijardi kuna. Prošlih godina bilo je mnogo prigovora na cijene koje su se ugovarale za gradnju autocesta. Tvrdilo se kako je nakon 2004. i dolaska HDZ-a na vlast cijena gradnje jednog kilometra porasla čak tri puta, upitna je cijena arheoloških istraživanja, a zbog bojenja tunela možda će biti podignuta optužnica. No za sada se svi ti postupci provode i tek će se vidjeti je li i koliko je iz cestogradnje izvučeno novca.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA...