Čeka nas radno ljeto”, kratko će nadolazeću predizbornu kampanju prokomentirati Siniša Hajdaš Dončić, član Predsjedništva SDP-a i nekadašnji ministar prometa. Hajdaš Dončić je nedavno vodio pobjedničku kampanju Zorana Milanovića za još jedan mandat predsjednika SDP-a, a uskoro će s Rankom Ostojićem i Igorom Dragovanom organizirati kampanju SDP-a i koalicije Hrvatska raste za parlamentarne izbore. Na kojima, kako kaže, očekuje pobjedu, premda sve donedavno na Iblerovu trgu uopće nisu razmatrali raspad Vlade Tihomira Oreškovića, ali onda se upleo Tomislav Karamarko i rijetko viđenim političkim talentom dokrajčio koaliciju HDZ-a i Mosta.
Prije samo nekoliko mjeseci niste razmišljali o mogućnosti prijevremenih izbora. Da vas je netko pitao hoće li biti izbori u rujnu, ne biste potpisali takav rasplet?
- Vjerojatno ne bih, iako je od početka bilo jasno da Oreškovićeva Vlada nije funkcionalna i da se temelji na krivim osnovama. Više nego očigledna pogreška bilo je to što je na položaj premijera izabrana osoba bez političkog kredibiliteta. Pritom ste od početka imali međusobna podmetanja između HDZ-a i Mosta, a u takvim okolnostima nije moguće mijenjati zakone ili donositi odluke. U konačnici sve se svodi na nepostojanje političkog kredibiliteta kao posljedice eksperimenta koalicije Mosta i HDZ-a. U normalnim parlamentarnim demokracijama, premijer postaje predsjednik neke od koalicijskih stranaka jer to osigurava političku sigurnost. Osim toga, Oreškovićeva Vlada nije imala nikakav program jer nacionalni program reformi koji su poslali u Bruxelles prepisali su od Vlade Zorana Milanovića.
Niste li u SDP-u bili spremni na takvu varijantu tijekom tripartitnih pregovora s Mostom i HDZ-om?
- Ne. Jasno smo rekli kako premijer mora biti šef jedne od stranaka, a naš kandidat bio je Božo Petrov. Ali on je to odbio, a uskoro i naprasno prekinuo pregovore, iako, iskreno, dandanas ne znam zašto se to dogodilo. Već smo se usuglasili o najvažnijim pitanjima i dogovorili koliko ministarstava će imati Hrvatska raste, a koliko Most. Mislim da se Petrov malo uplašio kada je shvatio što premijer sve mora raditi u uvjetima političke krize pa je odustao. Više mu je odgovaralo naći treću osobu za položaj premijera, ali to je pogrešno jer u Hrvatskoj predsjednik Vlade mora biti čelnik neke od stranaka u vladajućoj koaliciji.
Rekao bih da nemate dobro mišljenje o Boži Petrovu, kojega ste često otvoreno kritizirali?
- Možda sam znao pretjerati u izjavama o Petrovu, ali činjenica je da je on pridonio nestabilnosti svojim neshvaćanjem hrvatske realnosti. On je sukrivac za nefunkcioniranje sustava, zajedno s Oreškovićem i Karamarkom.
Koliko znam, smatrali ste da će Vlada izdržati barem do proračuna za 2017. godinu. Što je ubrzalo raspad?
- Tako je, mislio sam da će problemi nastati prilikom izrade proračuna. Moja hipoteza je bila da će se ovog ljeta Europska komisija više početi baviti izvorima nestabilnosti u zemljama članicama EU i krenuti s oštrijim mjerama koje se ne tiču samo prihodovne strane, nego i rashodovne. U takvim okolnostima, da se nije srušila, Oreškovićeva Vlada imala bi velike teškoće pri sastavljanju proračuna za 2017., zbog problema na rashodovnoj strani. Međutim, država nije laboratorij i mi smo posljednjih mjeseci svjedočili vrlo neobičnim situacijama iz kojih je bilo potpuno jasno da Vlada ne funkcionira i da nema suradnje među njezinim čelnim ljudima. Slučaj MOL je samo ubrzao raspad Vlade, a Tihomir Orešković je od početka imao problem jer ne poznaje dovoljno Hrvatsku.
Onda će se s istim problemom suočiti i iduća hrvatska Vlada, znači i lijevog centra, ako pobijedite na izborima?
- Smatram da ćemo imati dobru turističku sezonu, rast će osobna potrošnja i uz malo fiskalne prilagodbe, ali ne radikalno kao što je to napravila Latvija, uravnotežit ćemo financije. Preferiram da se iz godine u godinu lagano prilagođavamo promjenama, ali to znači nekoliko milijardi kuna manje kroz godine za državni aparat, što neće izazvati šokove. Treba obavezno nastaviti provoditi reformu zdravstvenog i obrazovnog sustava, koje su u ovom periodu obustavljene.
Sada već i Srbija ima gotovo isti kreditni rejting kao Hrvatska?
- Da se ovo kod nas nastavi, oni bi imali i bolji. O njihovu premijeru nemam dobro mišljenje, ali Srbija ima stabilnu vlast, a to vide inozemni kreditori.
S čime ćete ući u izbornu kampanju?
- Prije svega, to je program koalicije Hrvatska raste, a mislim da je najvažnije to što su građani sigurno percipirali - da naša Vlada nudi političku stabilnost koja je osnova za strana ulaganja. Podsjetio bih samo da su ulaganja u koncesiju u grušku luku u Dubrovniku ili projekti Pelješkog mosta, pruge Dugo Selo - Križevci, istraživanja kopna u Slavoniji, svi temeljito pripremljeni i dovedeni pred samu fazu početka radova u vrijeme naše Vlade. Što se tiče političke stabilnosti, studenti na prvoj godini znaju kako je za makroekonomsku stabilnost nužna politička stabilnost i sigurnost. Vidite što se događa kada toga nema - Hrvatska ne može refinancirati vanjske dugove i onda se ovdašnje snažnije kompanije zaduže uz tri posto kamate, a država za čak pet i pol posto. Treće što nudimo su reforme koje smo dogovorili i potpisali tijekom prošlogodišnjih pregovora s Mostom i koje zaista jesu nužne. To se odnosi na reforme u sustavu države, s kojima smo uostalom i počeli u posljednjih godinu i pol mandata kroz spajanje agencija i racionalizaciju poslovanja i olakšavanju poslovanja kroz racionalizaciju davanja za poduzetnike, koje smo također mi pokrenuli. S obzirom na to da smo državu ostavili u znatno boljem stanju nego što smo je zatekli 2012. godine, odlazak s vlasti nakon samo sedam mjeseci dokaz je prilične nesposobnosti. I mislim da je građanima to potpuno jasno.
S kojim strankama će SDP izići na izbore?
- Gotovo sigurno izlazimo u dosadašnjoj koaliciji Hrvatska raste, a želimo da nam se priključi Hrvatska seljačka stranka. HSS ima utjecaj na selu, iako su posljednjih godina djelomično izgubili utjecaj u ruralnim krajevima. Međutim, nudimo im mogućnost formiranja kluba zastupnika ili nešto malo više (3-4 mandata), kao i da kroz vođenje Ministarstva poljoprivrede ubuduće kreiraju poljoprivrednu politiku. U nedavnoj prošlosti naše stranke imale su dobro iskustvo međusobne suradnje na državnoj razini, kada su ih vodili Ivica Račan i Zlatko Tomčić, a ja sam dok sam bio župan također s HSS-om jako dobro surađivao u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su SDP i HSS tijekom posljednjih 14 godina čak deset bili koalicijski partneri. Mislim da smo HSS-u dali fer ponudu i ne vidim razloga zašto ne bi prihvatili naš prijedlog.
Možda od HDZ-a mogu više dobiti?
- Ne želimo licitirati, ponudili smo ono što je realno. HSS sada ima jednog zastupnika, a mi im nudimo zastupnički klub i Ministarstvo poljoprivrede. Mislim da je naša ponuda fer i čista.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će Hrvatskoj raste za apsolutnu većinu u idućem Saboru trebati glasovi zastupnika Mosta. Kako se mislite dogovoriti s ekipom Bože Petrova?
- Mislim kako trebamo ciljati na to da naša koalicija i IDS u budućem sazivu Sabora osvoje 70 zastupničkih mandata, a u tom slučaju i bez Mosta možemo formirati Vladu. U suradnji s manjinama i nekim manjim strankama. Mi smo već dokazali da želimo koalirati s Mostom, ali oni su se u posljednji trenutak okrenuli na drugu stranu. Ovo je hipotetsko pitanje na koje je u ovom trenutku teško odgovoriti, ali držim da ćemo imati stabilnu većinu.
Hoće li se na izbornim listama naći i SDP-ovci koji su u nedavnoj unutarstranačkoj kampanji podržali Zlatka Komadinu, a ne Zorana Milanovića? Mislim na Davora Bernardića i Rajka Ostojića, koji su otvoreno kritizirali Milanovićevu politiku.
- Razumije se da će biti. Izbori u SDP-u su završili i buduće saborske liste će biti jako slične prošlima, osim što se tu neće naći onih nekoliko zastupnika koji su u međuvremenu postali ustavni suci ili se odlučili posvetiti privatnom biznisu. Ako se radi o kvoti naše stranke, 90 posto kandidata s prošlih izbora i ovaj će se put naći na izbornim listama. Ne vidim zašto ne bi bili i spomenuti kolege, osobito Davor Bernardić, koji je čelnik SDP-a Grada Zagreba i normalno da će sudjelovati na izborima.
Je li Tomislav Karamarko korumpiran?
- To ne znam, ali definitivno ima veliku političku odgovornost. Kada Ina za nekoliko lipa promijeni cijenu goriva, to je razlika u stotinama milijuna kuna u državnom proračunu, zbog trošarina i PDV-a. Zato je od strateške važnosti da Hrvatska ima nadzor nad Inom. Tih 60-ak tisuća eura za njegovu suprugu je čisto MOL-ovo lobiranje kako bi Karamarko utjecao na donošenje nekih odluka u korist ove naftne kompanije. Radi li se o formalnoj korupciji, neka odluče DORH i sudstvo. Ali, po meni, to je klasično primanje predmita za neke odluke koje je trebala donijeti Vlada. I u tom smislu Karamarkova politička odgovornost je ogromna, iako je to nevažno jer je on postao politička prošlost.
Koliko će vam naštetiti ako HDZ preuzme Andrej Plenković, koji je, politički gledano, predstavnik umjereno-konzervativne opcije i protivnicima ne prijeti da bi mogli završiti u Kevinoj jami?
- Ne mogu odgovoriti jer ne znam tko će postati predsjednik HDZ-a. U HDZ-u je posve normalno brzo promijeniti stav pod utjecajem situacije pa još prije mjesec dana sa 90.000 glasova izabrati Karamarka, a onda ga natjerati na ostavku. Zbog toga ne vjerujem da nas može ugroziti eventualni Plenkovićev izbor jer ne znam koliko će se HDZ uspjeti suštinski promijeniti u dva mjeseca. Ljudi će birati između nas i HDZ-a, a to znači između stabilnosti za vrijeme Milanovićeve Vlade i kaosa koji je izazvala aktualna vlast.
Možete li zamisliti situaciju u kojoj biste koalirali s HDZ-om, koji bi se odmaknuo od radikalne desne ideologije?
- Ne, jer želimo imati dovoljan broj mandata da sami upravljamo državom. Naša koalicija će biti u stanju formirati parlamentarnu većinu.
Kada počinjete izbornu kampanju?
- Izbore u SDP-u ćemo koordinirati Igor Dragovan, Ranko Ostojić i ja, a kampanju ćemo pojačati poslije Velike Gospe. Neće biti velikih skupova jer to nije potrebno. Ljudi su vidjeli što znači nestabilna Vlada, a nas trojica ćemo mobilizirati članstvo. Čeka nas radno ljeto.
Zašto očekujete da birači podrže koaliciju Hrvatska raste, ako to nisu napravili na izborima u studenome 2015. godine?
- Na izborima u studenome koalicija Hrvatska raste i IDS dobili su isti broj mandata kao Domoljubna koalicija. Vlada je nastala kao rezultat teških pregovora nakon izbora i puno kompromisa koji se nisu pokazali kvalitetnima ni konstruktivnima. U ovih sedam mjeseci građani su imali priliku vidjeti koliko je važno imati stabilnost u državi. Glasanje za naše protivnike donosi kaos i nesigurnost. Za razliku od toga, lista Hrvatska raste, za koju se nadam da će biti proširena, donosi stabilnost i rezultate. Zato želimo okupiti široku narodnu koaliciju koja će biti progresivna i otvorena jer iz povijesti znamo kako su Hrvatska i njezini dijelovi najviše napredovali kada su bili otvoreni za nove ideje i svijet oko sebe. Kada su prihvaćali ideje koje su stizale iz progresivnog svijeta, mnogi naši krajevi su doživljavali procvat, od Dalmacije do sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije. Mi smo tijekom našeg mandata Hrvatsku vodili prema tome da i sama bude progresivno i otvoreno društvo koje prihvaća različitosti. U proteklih šest mjeseci vidjeli smo kako to izgleda kada se povlačimo u sebe. Moju viziju Hrvatske predstavljaju deseci tisuća ljudi koji su se nedavno okupili na Trgu bana Jelačića kako bi obranili kurikularnu reformu obrazovanja.
Kada smo kod toga, hoćete li vratiti Borisa Jokića i njegovu ekipu ako pobijedite na izborima?
- Sigurno ćemo nastaviti reformu obrazovanja, a očekujem da će se vratiti i gospodin Jokić, koji je bio pokretač i nositelj čitavog procesa. Bez njegova rada i entuzijazma koji je prenio na zaposlenike u obrazovnom sustavu reforma je upitna. Obrazovanje ne smije biti na repu događanja kao što se sada slučaj u Hrvatskoj.
Kako objašnjavate tako duboke i ostrašćene svjetonazorske podjele u Hrvatskoj?
- Hrvatska u tome nije izuzetak. Na nedavnim izborima u Austriji sučelili su se kandidat krajnje desnice i kandidat zeleno-lijevog krila koji je, srećom, pobijedio. Nažalost, u Europi i SAD-u ima velike polarizacije oko nekih ideoloških vrijednosti dok se u Hrvatskoj podjele svode na 1945. Žalosno je da nekima moramo objašnjavati kako su partizani bili narodna i hrvatska vojska i što se desilo u Drugome svjetskom ratu. Iz moje perspektive najvažnija pitanja su zdravstvo i školstvo, koji moraju ostati javni servisi. Umjesto da raspravljamo kako se boriti za što kvalitetnije zdravstvo i školstvo, mi smo podijeljeni oko ustaša i partizana. Tužno je da još uvijek moram objašnjavati da je antifašizam otac i majka suvremene hrvatske države