VODA DOŠLA DO GRLA

Hrvati: Spremni smo i na velika odricanja ako će našoj djeci biti bolje!

U velikom istraživanju Eurobarometra naši građani pokazali su se zrelijima od političara koji ih vode. Svjesni su situacije, spremni na pad standarda, samo ih 13 posto vjeruje vlasti, tek 31 posto želi u EU

ZAGREB - Građani Hrvatske pokazali su da su zreliji od političkih elita. Za razliku od vladajuće koalicije koja je tvrdila da je “ovo rebalans za boljitak standarda građana i razvoj gospodarstva”, ti isti građani Hrvatske smatraju kako je zbog krize krajnji čas za odlučne poteze. Njih čak 77 posto smatra kako se smanjenje deficita više ne može odgađati. A gotovo polovica, točnije 48 posto, pristalo bi na smanjenje standarda samo da bi njihovoj djeci bilo bolje.

Većina protiv ulaska u EU

Takve je rezultate pokazalo posljednje istraživanje Eurobarometra koji redovito objavljuje stavove građana EU o najvažnijim pitanjima. Iako većina hrvatskih građana, prema anketama koje je objavio Eurobarometar, smatra da članstvo u EU nije dobro, većina njih znatno više vjeruje Uniji nego svojoj Vladi. Hrvatskoj Vladi vjeruje samo 13 posto ispitanika dok povjerenje u EU ima 31 posto građana Hrvatske. Stoga ne čudi što je Eurobarometar pokazao kako je u Hrvatskoj znatno veći postotak nego u EU i onih koji ekonomsku situaciju vide kao “potpuno lošu”, a očekuju da će biti i gora.

Strah od prosvjeda

HDZ je, prema priznanju vlastitih dužnosnika, odustao od oštrih rezova koji su potrebni u ovakvoj situaciji, dakle smanjenja materijalnih prava odnosno zadiranja u džepove građana, iz straha od prosvjeda - učitelja, liječnika, poljoprivrednika.... Svjesni, naravno, da je iduća godina izborna.

Kome uzeti

- Nije bilo moguće ozbiljnije zahvatiti u rashode, a da to ne izazove socijalne lomove i probleme u društvu - branili su se HDZ-ovci. Međutim, Eurobarometar pokazuje kako su građani spremni na štednju. No, političke elite očigledno nisu. HDZ-ov partner HSS je, podsjetimo, najprije najavljivao smanjenje plaće za 10 posto i porez na banke da bi na kraju rebalansom profitiralo upravo njihovo biračko tijelo - poljoprivrednici koji su dobili 600 milijuna kuna više.

Izbornu godinu nisu zanemarili niti u oporbi, koja je doduše vrlo jasno tražila uštede od barem pet milijardi kuna, ali s druge strane i SDP i HNS bili su protiv odluke prema kojoj se rashodi neće povećavati iduće dvije godine. Očekuju, naravno, da će jednu od tih godina vladati njihova vlada. Osim toga, i šef SDP-a Zoran Milanović je, podsjetimo, izjavio kako će “ako HDZ učini što najavljuje, SDP kada pobijedi na izborima vratiti radnicima oduzeta prava”. Jasno, bili su protiv diranja plaća, mirovina i socijalnih davanja tvrdeći da se pet milijardi kuna može uštedjeti na materijalnim rashodima, zdravstvu i financiranju lokalne samouprave, no nisu do kraja prezicirali kome bi točno uzeli novac. U najvećoj oporbenoj stranci ocjenjuju kako takve poruke šalju i rezultati Eurobarometra.

- Rezultati pokazuju da su građani odgovorniji od Vlade Jadranke Kosor. Građani su jako dobro svjesni loše gospodarske situacije i pored svih odricanja do sada, spremni su na njih i dalje. Naravno, pod uvjetom da će ta odricanja dati rezultate. No, na njihovu žalost Vlada ne pokazuje takvu dozu zrelosti - kažu u SDP-u.

Vlada nije počela rezati

Na isti način spremnost građana na odricanje tumače i u HNS-u koji se zauzimao za smanjenje plaća i broja zaposlenih u državnoj upravi. No, Radimir Čačić je izjavljivao i da “sindikati nemaju potrebe prihvatiti pozive Vlade za smanjenja prava zaposlenih u javnom sektoru jer Vlada još nije počela od sebe”.

- Ovi su podaci Eurobarometra jako ohrabrujući jer pokazuju razumijevanje biračkog tijela za sagledavanje trenutne situacije. Jer, ako je gotovo 50 posto građana spremno na odricanje zbog budućih naraštaja, zamislite tek koliko bi ih na to bilo spremno kada bi imali jasnu sliku da će već i njima biti bolje, odnosno da će nakon odricanja oporavak doći za dvije ili tri godine - kaže Pusić.

Istraživanje: Što građani misle o članstvu

Za samo 26% Hrvata dobro je biti član EU

BRUXELLES - Osim napora za ispunjavanje teških kriterija za okončanje maratonskih pristupnih pregovora o članstvu u EU Hrvatska politička elita, ne samo Vlada već i oporba, će morati učiniti više kako bi pridobili javnost za članstvo u EU. Iako je Hrvatska ušla u završnici pregovora, još uvijek relativna većina građana, ako je suditi prema ispitivanjima javnog mnijenja, ne misli da bi članstvo Hrvatske u EU bilo dobro.

Zadnji Eurobarometar pokazuje da tek 26 posto Hrvata smatra da bi članstvo Hrvat

ske u EU bila "dobra stvar", dok ih 31 posto misli da bi ono bilo loše.

Samo Islanđani misle lošije

Prosjek među EU građanima pokazuje da gotovo polovica njih ili 49 posto smatra da je dobro biti član EU dok ih samo 18 posto smatra da je to loše. Ipak, zagovaratelje ulaska Hrvatske u EU može eventualno utješiti činjenica da je brojka od 26 posto porast za dva posto u odnosu na razdoblje od prije šest mjeseci. Hrvatski su građani na dnu ljestvice onih koji smatraju članstvo u EU dobrim, a samo su Islanđani, čija je država tek nedavno otvorila pregovore o članstvu, iza Hrvata. Njih 19 posto samo smatra da je dobro za Island biti član Europske Unije. Diplomati u EU smatraju da se sada i Hrvatska i Europska Unija mora više pozabaviti kampanjom kojom će građanima objasniti koristi od članstva.

Stroži kriteriji

Državni tajnik za europska pitanja u Ministarstvu vanjskih polsova Andrej Plenković kaže da Hrvatska ne podcjenjuje rezultate ispitivanja, ali upućuje i na neke druge rezultate anketa, gdje je pitanje bilo formulirano “Da li bi ste na referendumu glasali za članstvo Hrvatske u EU?”, i gdje se pokazalo da 52 posto onih koji bi izišli na referendum glasali za. Plenković kaže da će u suradnji i sa Europskom komisijom i uz potporu i nekih država članica Hrvatska pripremiti kampanju informiranja javnosti koja će građanima što je to EU danas, što je Hrvatska dobila tijekom procesa pregovora i koje su koristi od članstva. I neki diplomati EU priznaju kako su procesu pregovora s Hrvatskom teži i strožiji nego s prijašnjim kandidatima te ne isključuju mogućost da i to utječe na stavove građana.( A. Palokaj)

Izdvajamo