Pisanje potpuno novog Ovršnog zakona Vlada je odgodila za iduću godinu, a do tad će u funkciji biti aktualni zakon koji bi trebao doživjeti "popravke", i to s ciljem olakšavanja pozicije dužnika koji su se nakon isteka moratorija na ovrhe ponovo našli pod pritiskom duga. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave najavili su manje troškove ovrha, pokretanje postupka podnošenjem elektroničkog prijedloga javnom bilježniku, a Hrvatska javnobilježnička komora će dodijeliti spis bilježniku prema abecednom redu u mjestu prebivališta.
Novost je i obveza bilježnika da pozove ovršenika da plati dug ili da se očituje osporava li tražbinu. Ako je ospori, ide na sud, a ako se u 15 dana ne očituje, kreće ovrha.
Moratorij na ovrhe
Glavne značajke zakonskih izmjena su uvođenje elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca te dostava putem e-oglasne ploče. U korist dužnika proširen je krug primanja izuzetih od ovrhe i zabrana deložacija tijekom zimskih mjeseci. U izmjenama koje u Ministarstvu pravosuđa najavljuju kao unaprjeđenje i poboljšanje ovršnog postupka profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu vidi novi teret za sudove i daljnje razvijanje kulture neplaćanja.
- Izmjenama Ovršnog zakona nastavlja se praksa sustavnog otežavanja položaja vjerovnika. Ako znamo da je potraživanje u pravnom smislu zapravo nečija imovina, sve one kojima netko nešto duguje onemogućuje se u upravljanju vlastitom imovinom - upozorava prof. Maganić. Napominje i da je moratorij na ovrhe trajao šest mjeseci dok ga u drugim europskim zemljama nije bilo ili je bio na snazi tri mjeseca. Njezina su predviđanja da će ovakvo pojeftinjenje ovršnog postupka dovesti do kontinuiranog povećanja broja ovršenika.
- Vjerovnici će zbog manjih troškova biti motivirani ranije i u većem broju nego dosad pokretati sudske postupke, što će uzrokovati dodatnu preopterećenost već ionako zatrpanih sudova, ujedno dulji red naplate i ukupno zaduženje na Fini - kaže prof. Maganić. Procjenjuje da će, ako se ne naplate redovnim putem, ovrhovoditelji zbog jeftinijeg postupka isti novac koji sad troše na pokretanje ovršnih postupaka moći preusmjeriti u više predmeta, a s povećanjem broja ovršnih predmeta za očekivati je i povećanje broja blokiranih građana.
- Istovremeno, dok se smanjuju troškovi javnih bilježnika i odvjetnika, zakon ne predviđa smanjenje troškova Fine, koji nisu zanemarivi. Država će neprovođenjem korekcija nastaviti taj trošak prebacivati na dužnika - smatra naša sugovornica.
Odvjetnici problematiziraju to što se zbog uvođenja obrazaca ne priznaje trošak odvjetnika u fazi podnošenja ovršnog prijedloga.
- Vjerovnik koji kod sastavljanja ovršnog prijedloga angažira odvjetnika ne može naplatiti svoj trošak u imovinskom sporu ako je uspio, čime njegov položaj postaje neravnopravan u odnosu na sve vjerovnike u ostalim imovinskopravnim sporovima - kaže odvjetnica koja se bavi ovom vrstom prava i navodi da ovo de facto znači da se odvjetnicima oduzima pravo na zastupanje vjerovnika. Ukazuje i na to da je puno vjerovnika svoje troškove smanjio outsourcingom i smanjenjem broja zaposlenih u pravnoj službi te angažiranjem odvjetnika.
- Ovakvim zakonskim izmjenama ih se tjera na povećanje troškova poslovanja radi naplate potraživanja na koje već zbog moratorija čekaju gotovo godinu dana - kaže odvjetnica dodajući da u svim zakonodavstvima trošak snosi onaj tko nije ispunio obvezu, a kod nas bi se vjerovnike tjeralo da sami ispunjavaju obrasce. Ako žele stručnu i pravnu pomoć, taj trošak ide isključivo na njihov teret.
Socijalna mjera
Prof. Maganić kaže da su troškovi ovrhe u Hrvatskoj u prosjeku drugih europskih zemalja te napominje da Njemačka i Austrija smatraju da ovrhe moraju biti skupe kako bi potaknuli dužnike na plaćanje u vansudskom procesu.
- Osnovni cilj Ovršnog zakona je prisilno ostvarenje tražbine u što kraćem roku, kao i uspostava financijske discipline. Zato ga se ne može nekritički i generalno promatrati kao socijalnu mjeru i sredstvo kojim se štiti dužnik. Zakon je tu prije svega zato da zaštiti vjerovnika i takva je praksa prisutna u gotovo svim zemljama u Europi - naglašava profesorica.
Odvjetnici prigovaraju zbog toga što u zakon nisu uključeni socijalni kriteriji, već se izjednačavaju socijalno ugroženi i neodgovorni dužnici. Ovakvim pristupom olakšava se položaj neodgovornim pojedincima koji ne ispunjavaju obveze.