NOVI TERET PRAVOSUĐU

‘Izmijenjeni Ovršni zakon zatrpat će nam sudove i dodatno potaknuti kulturu neplaćanja‘

Prof. dr. Aleksandra Maganić s Prava upozorava da će pojeftinjenje ovršnog postupka dovesti do kontinuiranog povećanja broja ovršenika
Aleksandra Maganić
 Darko Tomas/CROPIX

Pisanje potpuno novog Ovršnog zakona Vlada je odgodila za iduću godinu, a do tad će u funkciji biti aktualni zakon koji bi trebao doživjeti "popravke", i to s ciljem olakšavanja pozicije dužnika koji su se nakon isteka moratorija na ovrhe ponovo našli pod pritiskom duga. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave najavili su manje troškove ovrha, pokretanje postupka podnošenjem elektroničkog prijedloga javnom bilježniku, a Hrvatska javnobilježnička komora će dodijeliti spis bilježniku prema abecednom redu u mjestu prebivališta.

Novost je i obveza bilježnika da pozove ovršenika da plati dug ili da se očituje osporava li tražbinu. Ako je ospori, ide na sud, a ako se u 15 dana ne očituje, kreće ovrha.

Moratorij na ovrhe

Glavne značajke zakonskih izmjena su uvođenje elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca te dostava putem e-oglasne ploče. U korist dužnika proširen je krug primanja izuzetih od ovrhe i zabrana deložacija tijekom zimskih mjeseci. U izmjenama koje u Ministarstvu pravosuđa najavljuju kao unaprjeđenje i poboljšanje ovršnog postupka profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu vidi novi teret za sudove i daljnje razvijanje kulture neplaćanja.

- Izmjenama Ovršnog zakona nastavlja se praksa sustavnog otežavanja položaja vjerovnika. Ako znamo da je potraživanje u pravnom smislu zapravo nečija imovina, sve one kojima netko nešto duguje onemogućuje se u upravljanju vlastitom imovinom - upozorava prof. Maganić. Napominje i da je moratorij na ovrhe trajao šest mjeseci dok ga u drugim europskim zemljama nije bilo ili je bio na snazi tri mjeseca. Njezina su predviđanja da će ovakvo pojeftinjenje ovršnog postupka dovesti do kontinuiranog povećanja broja ovršenika.

- Vjerovnici će zbog manjih troškova biti motivirani ranije i u većem broju nego dosad pokretati sudske postupke, što će uzrokovati dodatnu preopterećenost već ionako zatrpanih sudova, ujedno dulji red naplate i ukupno zaduženje na Fini - kaže prof. Maganić. Procjenjuje da će, ako se ne naplate redovnim putem, ovrhovoditelji zbog jeftinijeg postupka isti novac koji sad troše na pokretanje ovršnih postupaka moći preusmjeriti u više predmeta, a s povećanjem broja ovršnih predmeta za očekivati je i povećanje broja blokiranih građana.

- Istovremeno, dok se smanjuju troškovi javnih bilježnika i odvjetnika, zakon ne predviđa smanjenje troškova Fine, koji nisu zanemarivi. Država će neprovođenjem korekcija nastaviti taj trošak prebacivati na dužnika - smatra naša sugovornica.

Odvjetnici problematiziraju to što se zbog uvođenja obrazaca ne priznaje trošak odvjetnika u fazi podnošenja ovršnog prijedloga.

- Vjerovnik koji kod sastavljanja ovršnog prijedloga angažira odvjetnika ne može naplatiti svoj trošak u imovinskom sporu ako je uspio, čime njegov položaj postaje neravnopravan u odnosu na sve vjerovnike u ostalim imovinskopravnim sporovima - kaže odvjetnica koja se bavi ovom vrstom prava i navodi da ovo de facto znači da se odvjetnicima oduzima pravo na zastupanje vjerovnika. Ukazuje i na to da je puno vjerovnika svoje troškove smanjio outsourcingom i smanjenjem broja zaposlenih u pravnoj službi te angažiranjem odvjetnika.

- Ovakvim zakonskim izmjenama ih se tjera na povećanje troškova poslovanja radi naplate potraživanja na koje već zbog moratorija čekaju gotovo godinu dana - kaže odvjetnica dodajući da u svim zakonodavstvima trošak snosi onaj tko nije ispunio obvezu, a kod nas bi se vjerovnike tjeralo da sami ispunjavaju obrasce. Ako žele stručnu i pravnu pomoć, taj trošak ide isključivo na njihov teret.

Socijalna mjera

Prof. Maganić kaže da su troškovi ovrhe u Hrvatskoj u prosjeku drugih europskih zemalja te napominje da Njemačka i Austrija smatraju da ovrhe moraju biti skupe kako bi potaknuli dužnike na plaćanje u vansudskom procesu.

- Osnovni cilj Ovršnog zakona je prisilno ostvarenje tražbine u što kraćem roku, kao i uspostava financijske discipline. Zato ga se ne može nekritički i generalno promatrati kao socijalnu mjeru i sredstvo kojim se štiti dužnik. Zakon je tu prije svega zato da zaštiti vjerovnika i takva je praksa prisutna u gotovo svim zemljama u Europi - naglašava profesorica.

Odvjetnici prigovaraju zbog toga što u zakon nisu uključeni socijalni kriteriji, već se izjednačavaju socijalno ugroženi i neodgovorni dužnici. Ovakvim pristupom olakšava se položaj neodgovornim pojedincima koji ne ispunjavaju obveze.

Odvjetnici: Negativne posljedice na gospodarstvo

Odvjetnici ističu da će nepriznavanje njihova troška ovrhovoditelju koji je dobio spor posljedično imati negativne posljedice po gospodarstvo.

- Zaboravljamo da se ne radi samo o dužnicima fizičkim osobama, nego i o dužnicima pravnim osobama. Cijelo gospodarstvo i naplata potraživanja u kompletnoj su blokadi. Bez naplate svojih usluga gospodarske aktivnosti prestaju. Uz velike subjekte, radi se i o obrtnicima. Ako se ne može naplatiti isporučena roba i usluge, ne mogu se isplatiti plaće, niti investirati u proizvodnju. To je loša poruka jer i dužnici koji nisu u financijskim teškoćama izbjegavaju plaćanje.

Zamjerke

1. E-blokada: Građani ne koriste dostupne aplikacije

Elektronička dostava rješenja mogla bi doživjeti fijasko jer građani ne koriste aplikacije dostupne putem e-Građani. Usluzi e-Blokade za građane od travnja do kraja rujna 2020. barem jednom pristupilo je samo 16.454 građana. Njih 9167 je putem te aplikacije preuzelo barem jedan dokument koji se odnosi na provedbu ovrhe. Ne koriste je.

2. Slabiji motiv: Negativan utjecaj na kulturu plaćanja

Dužnici neće biti motivirani plaćati svoja dugovanja kroz izvansudski postupak jer im se troškovi u ovršnom postupku neće značajno povećavati. To će dodatno negativno utjecati na kulturu plaćanja, ali i na stavove svih drugih građana koji žive u skladu sa svojim mogućnostima, a svoje obveze uredno podmiruju, tvrdi prof. Maganić.

3. Neplaćanja: Tko će ulagati ako ne zna hoće li naplatiti?

Kultura neplaćanja dugoročno utječe i na usporavanje gospodarstva, kao i na privlačenje investicija. Tko će, pita prof. Maganić, biti motiviran za ulaganje u Hrvatskoj ako nije siguran hoće li i kada naplatiti isporučenu robu i usluge?

4. Slab sustav: E-komunikacija svodi se na upload PDF-ova

Da bi elektronička komunikacija bila brza i učinkovita, mora biti sveobuhvatna, mora pokrivati sve aspekte i faze ovršnog postupka. Sustav mora biti tako napravljen da može učinkovito podržati velik broj ovršnih postupaka i velik broj korisnika. Trenutačno se, kaže prof. Maganić, elektronička komunikacija svodi na upload PDF obrazaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2020 23:03