BRUXELLES - Premijer Zoran Milanović inzistirao je danas u Bruxellesu da Hrvatska nakon ulaska u Europsku Uniju ima iste uvjete za korištenje novca za projekte iz fondova EU kao što su to imale i države koje su ranije ulazile.
Milanović je rekao kako nije upitno da će nakon članstva u EU, u svakom slučaju, Hrvatska dobivati više novca nego što je ikada do sada dobivala.
- Prvenstveno se zalažemo za to da u slijedećem proračunskom okviru, dakle u slijedećih sedam godina, Hrvatska dobije ono što su dobijale i druge države članice kada su postajale nove članice. Trebamo na raspolaganju imati tri do četiri godine za trošenje novca iz projekta, a ne dvije ili tri kao što je po novome. Ne tražimo ništa drugo nego ono što su imali drugi i vjerujem da to možemo ostvariti, rekao je Milanović. On je danas sudjelovao na sastanku šefova vlada 15 država koje čine skupinu “prijatelji kohezije” koja se sastala u Europskom parlamentu u Bruxellesu uz nazočnost i predsjednika Europske Komisije Josea Manuela Barrosa.
Prijatelji Kohezije skupina je koju čini 15 država članica Europske Unije i Hrvatska. To su neto korisnici EU proračuna, što znači da više novca povlače nego što daju u zajednički proračun . Skupini je interes spriječiti smanjenje sredstava za kohezijsku politiku u budućem proračunskom okviru Europske Unije jer je takva politika u srži EU projekta putem kojeg se dokazuje solidarnost, ali i smanjuju razlike između država članica. Trenutno se vodi bitka oko uštede u tom proračunu, a bogatije države članice žele da te uštede zahvate i kohezijsku politiku.
Neki od sudionika upozorili su da će posljedice eventualnog smanjenja sredstava iz kohezijske politike osjetiti i bogate države jer su upravo njihova poduzeća često najveći korisnici tih projekata. Takav stav izrazio je i Milanović.
- Ovdje se vodi borba oko ukupno malog iznosa, malog kada se gleda europska ekonomija. Bogate države žele smanjiti davanja, a siromašnije se tome protive. Hrvatska bi se tu mogla ponjašati u stilu “svejedno nam je”, ali nam nije svejedno jer dugoročno članstvo u Europskoj Uniji za nas ima smisla prvenstveno ako od nje imamo financijske koristi - rekao je Milanović.
Dodao je kako u takvim projektima, u kojima je najveća zarada, uvijek sudjeluju zapadnoeuropska poduzeća koja i imaju najviše koristi jer se radi o projektima gdje su važne intelektualne usluge. Kao primjer je spomenuo gradnju pruge od Rijeke do mađarske granice gdje domaćim poduzećima neće biti lako konkurirati u izradi projekta koji je najisplativiji posao jer puno košta, a manje se troši za njegovu izradu.
O brodogradilištima: 'Ne može se graditi za 10 i prodavati za 8!'
Upitan o mogućim posljedicama neuspjeha u procesu preustroja brodogradilišta Milanović je rekao da ne vjeruje u taj neuspjeh, ali je dodao da se stvari sada drastično mjenjaju.
- Radimo nešto što 20 godina nitko nije niti pokušao učiniti. U godinu dana zaustavili smo odljev novca i evidentni kriminal . Više nema isisavanja novca, ne odlaze milijuni dolara ili eura na nekakve otoke pa se vrate u Austriju. Međutim, problem je ogroman jer su godinama porezni obveznici financirali neisplativu aktivnost. Radilo se za 10 i prodavalo za osam. Želimo da ta aktivnost, tradicija, ostane u Hrvatskoj ali će morati funkcionirati drugačije, recimo kao Uljanik, rekao je Milanović.
- Borimo se i za 3. maj i za brodogradilište u Splitu za koje vjerujemo da će u najskorije vrijeme, što je naša obveza, biti dovedeno do kraja i privatizirano i da će nastaviti graditi brodove.
Naglašavam: kao u u javnom sektoru i kojem smo valjda navikli da nam je zauvjek sve bogom dano i da ništa nije ovisno o tome koliko radimo i zarađujemo, tako i u brodogradnji. Brod se mora napraviti kvalitetno, ali i isplativo. To onda ima utjecaj i na radna mjesta. Radit će manji broj ljudi, ali će raditi kvalitetno. Ovo do sada bilo nije dobro ni za koga.