Mađarski MOL spreman je sudskim putem zatražiti nadoknadu štete od Hrvatske zbog toga što država nikada nije preuzela Inin plinski biznis iako se još 2009. obvezala na to.
MOL je nedavno poslao i pismo hrvatskoj Vladi i Ministarstvu gospodarstva u kojem ih upozorava da je spreman zatražiti nadoknadu štete.
Ako Vrhovni sud potvrdi da je Hernadi dao mito, Hrvatska ga mora odmah procesuirati
Prema našim informacijama, MOL je zaprijetio da će tražiti najmanje dvije milijarde kuna obeštećenja jer smatraju da su toliko na gubitku zbog toga što hrvatska Vlada nije ispoštovala dogovor o preuzimanju gubitaškog plinskog biznisa.
Mađari nisu ostali samo na verbalnoj prijetnji. Doznajemo da je MOL već angažirao i odvjetnike koji bi trebali voditi spor protiv hrvatske Vlade.
MOL je navodno angažirao jednu moćnu američku odvjetničku tvrtku. Naš sugovornik, nadalje, tvrdi da je prošlog tjedna na sastanku s američkim odvjetnicima bio i predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott.
Slanjem pisma Vladi i najavom tužbe Mađari su se zapravo pravno osigurali u slučaju da propadnu pregovori o novom modelu upravljanja Inom.
MOL neće odmah tražiti nadoknadu štete, nego to kani učiniti ako pregovori s hrvatskom stranom propadnu ili ako ne bude zadovoljan ishodom.
No, da bi mogao tužiti Vladu za kršenje ugovora, mora već sada poduzeti spomenute korake.
Vladin “Okvir za vođenje pregovora” s MOL-om, prihvaćen početkom kolovoza, najavio je čvrste pregovaračke pozicije i namjeru da bitno promijeni model upravljanja Inom koji je Vlada Ive Sanadera ugovorila 2009. godine.
Uprava MOL-a sada nema izbora: S hrvatskom Vladom moraju započeti pregovore
Vlada je u tom dokumentu optužila MOL da nije izvršio preuzete obveze koje se tiču modernizacije Ininih rafinerija, a mađarskom partneru se zamjera i loš poslovni rezultat Ine.
Pregovori između Vlade i MOL-a trebaju početi 18. rujna. Kako se bliži početak pregovora, odnosi dvaju suvlasnika Ine sve su napetiji, a u tom kontekstu treba promatrati i prije tri dana objavljenu informaciju da država prodaje svoj udio u Ini ruskom Rosnjeftu. Iz Vlade su tu vijest odmah demantirali, a neslužbeno smo čuli kako u Vladi sumnjaju da iza te informacije stoje Mađari.
Prijetnje iz MOL-a vezane uz plinski biznis samo potvrđuju da pregovori o novom modelu upravljanja Inom neće biti nimalo laki.
O plinskom biznisu puno se govorilo i tijekom suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji je optužen i nepravomoćno osuđen da je uzeo 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini.
Tijekom suđenja moglo se čuti kako je još prije MOL-ov prijedlog Vladi bio da se ili odobri povećanje cijena plina za građanstvo ili da se plinski biznis izdvoji iz Inina poslovanja. Jer, plin se uvozio po višoj cijeni, a prodavao po nižoj, koju je određivala Vlada, pa je Ina zbog toga bila u gubitku.
MOL je bio spreman dati milijardu kuna kredita Ini da plati svoje porezne dugove prema državi samo da Vlada izvrši svoju obvezu i preuzme plinski biznis.
Sudionici pregovora između Vlade i MOL-a govorili su tijekom suđenja Sanaderu da bi tvrtka za plinski biznis, da je izdvojena, u prve dvije godine sigurno imala gubitke do dvije milijarde kuna.
Takvu računicu iskoristili su vjerojatno i Mađari.
Problem je što bi u sudskom procesu MOL mogao dobiti spor jer Hrvatska nije ispoštovala ugovor.
Sudska presuda protiv Sanadera još nije pravomoćna, a kada i bude, njome se ne može automatski osporiti ugovor o plinskom biznisu. Posebno zato što se presuda temelji na optužbi da je Sanader Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, a ne na sumnji da je mito dobio kao nagradu za potpisivanje ugovora o preuzimanju gubitaškog plinskog biznisa.
Jadranka Kosor je 2010. godine odustala od plinskog biznisa
Glavni ugovor o plinskom poslovanju potpisan je početkom 2009. Prema ugovoru, država je trebala otkupiti podzemno skladište plina Okoli za 514 milijuna kuna, što je i učinjeno. Trebala je preuzeti i trgovinu plinom, ali taj dio ugovora nikada nije realiziran. Otkup plinskog biznisa trebao je biti obavljen do početka srpnja 2009., dakle do trenutka kada je Sanader dao ostavku. Vlada Jadranke Kosor najprije je odgodila preuzimanje plinskog biznisa do 1. prosinca 2010. godine, a onda je krajem 2010. posve odustala od izdvajanja plinskog biznisa.