Zagrebački i zadarski trgovački sud najsporiji su sudovi u zemlji kad je u pitanju rješavanje predmeta predstečajnih nagodbi. Prema ekskluzivnim podacima do kojih je Globus došao iz sudskih krugova, od ukupno 175 predstečajnih predmeta koje je zagrebački sud zaprimio u posljednjih sedam mjeseci tamošnji suci riješili su samo tri predmeta. Zadarski Trgovački sud u sedam mjeseci od 20 predmeta nije riješio nijedan. Nijedan drugi trgovački sud u Hrvatskoj nema tako katastrofalnu (ne)efikasnost... Da se ti predmeti mogu rješavati puno brže, pokazuju primjeri svih drugih trgovačkih sudovova.
Tako je recimo riječki Trgovački sud od 72 zaprimljena predmeta riješio više od njih pola, točnije 42, a sud u Bjelovaru od sedam predmeta riješio je njih šest.
Zlatnu sredinu drži trgovački sud u Osijeku, gdje je od 98 pristiglih predmeta riješeno 37, sud u Varaždinu na kojem je od 76 predmeta riješeno 26, a na začelju je još splitski Trgovački sud koji je od 41 primljenog predmeta predstečajne nagodbe riješio njih pet.
Nije jasno zbog čega zagrebački i zadarski trgovački sud tako sporo rješavaju predmete predstečajne nagodbe.
S obzirom na to da je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić početkom tjedna šokirao poslodavce i ministra financija Slavka Linića i odlučio za predmet predstečajne nagodbe tvrtke Dalekovod zatražiti ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odlučili smo se fokusirati na rad zagrebačkog Trgovačkog suda.
Izlika za sporost nikako im ne može biti manjak sudaca.
Razlozi sporosti. U posljednih sedam-osam godina taj sud gotovo je udvostručio broj sudaca i sudskih savjetnika.
“Imamo toliko sudaca da ne možemo ni ispuniti zadanu normu rješavanja predmeta”, govori Globusov izvor s tog suda.
Prema našim informacijama, zbog velikog broja sudaca i sudskih savjetnika po broju predmeta, šefica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko bila je prisiljena oduzeti predmete sudskim savjetnicima i dodijeliti ih sucima kako bi ovi uopće mogli ispuniti okvirnu normu.
Neki odvjetnici koji rade sa zagrebačkim Trgovačkim sudom razlog sporosti vide u načinu kadroviranja.
Naime, trgovački sudovi u Državnom sudbenom vijeću (DSV) nemaju člana koji dolazi s nekog trgovačkog suda nego ih predstavlja sudac Visokog prekršajnog suda Marko Rašo.
Stoga kad DSV imenuje suce, na trgovačke sudove nerijetko postavlja ljude koji su ranije radili kao sudski savjetnici na sasvim drugim sudovima, a koje članovi DSV-a poznaju kao kolege ili prijatelje.
Takva praksa najbolje se vidi u kadroviranju na zagrebačkom Trgovačkom sudu.
...