Prvi put nakon 10 godina neprekidnog rasta broja umirovljenika je, prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , zabilježio pad! Broj umirovljenika smanjen je i to za 224. Siječanj smo završili sa 1.214.715 umirovljenika, a svibanj sa njih 1.214.491. Smanjenje se neće odraziti na minus u blagajni Zavoda za mirovinsko osiguranje, ali se i usprkos tome radi o bitnom statističkom podatku. U posljednjih 10 godina, slična se situacija nije dogodila. Dapače, broj umirovljenika u periodima siječanj-svibanj rastao je u prosjeku za više od 7.000. Iznimka je samo 2002., kada je isto kao i sada, broj umirovljenika nakratko pao. No, s ovom se godinom to ne može usporediti: u travnju je, primjerice, u odnosu na ožujak broj umirovljenika pao za 1.694. A takvo što nije zabilježeno u zadnjih 20 godina.
Stampedo na Zavod
I dok saborski zastupnik HSU-a Željko Šemper smatra da smanjenje broja umirovljenika ne može biti posljedica ničega, osim umiranja tzv. starih umirovljenika, ministar mirovinskog sustava na ovu pojavu gleda drukčije.
- Smanjenje broja umirovljenika nastalo je zbog usporavanja odlazaka u prijevremenu, ali i smanjenog odlaska branitelja u mirovinu. To je zanimljiva pojava, jer ne viđa se često u statistikama da broj umirovljenika pada. Ipak, pad neće dugo trajati. Nas očekuje umirovljenje babyboom generacije, a kad to krene, brojke zasigurno neće padati - kaže ministar Mrsić. S tim se slaže i Šemper, iako on novi val odlazaka u mirovinu očekuje već ujesen.
- Kod nas u Koprivnici, u Podravci 700 ljudi je prihvatilo ponudu da odu u mirovinu uz stimulativnu otpremninu. Da se samo to dogodi u rujnu, već bi bili u većem plusu nego smo sada u minusu, a to i nije sve. Posvuda se najavljuju restrukturiranja, a u svakome će barem manji dio otići u mirovinu - komentira Šemper. Da bi se spriječio stampedo prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, kako se može čuti u krugovima bliskim Vladi, u planu je pooštravanje uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu.
- Moramo spriječiti da svaki radnik kojemu bude utvrđen invaliditet bespovratno iz svijeta rada preseli među umirovljenike. Ideja je da se nakon utvrđivanja određenog postotka invaliditeta umjesto mirovine radniku ponudi prekvalifikacija na teret države, preko Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
Dulje u svijetu rada
Samo tako ćemo radnike dulje zadržati u svijetu rada - kaže sugovornik iz Banskih dvora gdje razmišljaju i da se u noveli Zakona o mirovinskom osiguranju ukine invalidnost kao trajna kategorija koja se ne provjerava nakon što se izda rješenje o umirovljenju. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje išao bi na njemački model i korisnike invalidske mirovine kontrolirao bi svakih nekoliko godina.
- Osobna invalidnost može, ali ne mora biti trajno nepromijenjeno stanje. Svaka bolest ima različite faze i one bi se mogle kontrolirati svake dvije, tri ili pet godina - govori isti sugovornik. Prvi korak prema sustavnom praćenju korisnika invalidskih mirovina već je napravljen.
Doživotna penalizacija
Ovih dana na snagu stupaju izmjene i dopune mirovinskog zakona kojim se, uz ostalo, pri HZMO-u osniva Centar za medicinsko vještačenje. U ingerenciji te službe ubuduće bi trebalo biti, osim utvrđivanja invaliditeta prilikom odlaska u mirovinu, i kontroliranje umirovljenika nakon umirovljenja. Što se tiče prijevremenih mirovina, odlazak iz svijeta rada do pet godina prije uvjeta za starosnu mirovinu već je usporen 2010., kada je maksimalna doživotna penalizacija sa devet posto za pet godina raniji odlazak u mirovinu povećana na 20,4 posto. Prijevremena mirovina za mnoge koji su ostali bez posla bilo je instant rješenje za izbjegavanje prijave na burzu gdje je, dosad, bilo nemoguće pronaći radno mjesto za radnicu od 55 ili radnika od 60 godina.
Mirovina će pokrivati tek 35% plaće
Za 15 godina prosječna mirovina u Hrvatskoj pokrivat će tek 35 posto posto prosječne plaće, izračunao je saborski zastupnik Željko Šemper (HSU). Tada u isplati više neće biti niti jedna mirovina koja se počela isplaćivati prije 1. siječnja 1999., a upravo te mirovine drže prosječnu mirovinu na razini 40 posto prosječne plaće. - Višegodišnji je prosjek da godišnje umire oko 40.000 korisnika mirovina. Od toga je 81 posto tzv. starih, a preostalih 19 posto su umirovljeni od 1999. do danas - kaže Željko Šemper i otkriva:
- Prosječna mirovina umirovljenih prije 1999. iznosi 44 posto plaće, dok mirovina tzv. novih umirovljenika, i s posebnim dodatkom do 4 do 27 posto ne pokriva više od 36 posto prosječne plaće.
Preokret trenda velika je novost, ali problem ipak ostaje
Za zemlju naviklu na stalni rast broja onih koji žive od mirovine, preokret tog trenda i smanjenje broja umirovljenika velika je novost. Da su se neki od njih vratili u svijet rada, bio bi to i razlog za zadovoljstvo, ali kada je u pozadini priče “prirodni odljev” umirovljenika, to nikoga ne može veseliti.
No, činjenica je da su ljudi i prije umirali pa se broj umirovljenika svejedno gomilao, a broj zaposlenih ustrajno padao. Jedan od razloga bio je bijeg u prijevremenu mirovinu koji je prošle godine ipak pooštren. Svaka godina ranijeg umirovljenja sada se kažnjava s 4,08 posto nižom mirovinom, što znači da ona može biti niža i do 20 posto. Prije je penalizacija iznosila 1,8 posto i onima koji su išli pet godina ranije u mirovinu, kazna bi iznosila najviše devet posto. Zato su mnogi iskoristili priliku i otišli u mirovinu po blažim pravilima.
Znači li to da je s novom mjerom riješen veliki problem sustava - ustrajni rast broja umirovljenika, osobito mlađih od 60 godina? Teško. Prije svega, zato što mnogi na mirovinski sustav i dalje gledaju kao na rješenje za zbrinjavanje viška zaposlenih. Kada je ministar uprave Arsen Bauk u travnju najavio da će 10.000 državnih službenika ostati bez posla u idućih godinu dana, ujedno je dao “utješno” objašnjenje da će najveći dio njih otići u mirovinu. Sličan izlaz za višak svojih zaposlenih vide i čelnici javnih tvrtki. Oni kojima se ponudi ranije umirovljenje, uz otpremnine, u današnjoj će situaciji to teško odbiti jer mnogi računaju da je bolja ikakva mirovina nego nikakva plaća. S druge strane, premalo se truda ulaže u smiš-ljanje mjera kako ljude što dulje zadržati u svijetu rada. Uz ostalo, ekonomisti smatraju da bi trebalo dodatno povećati kaz-ne za raniji odlazak u mirovinu i produljiti dob za umirovljenje.
Ministar rada i mirovinskog sustava svojedobno je rekao da Vlada ne razmišlja o produljenju radnog vijeka u Hrvatskoj jer je ta mjera primjerena za države koje imaju nisku stopu nezaposlenosti, a mi smo daleko od toga. No, mirovinski stručnjaci kažu da to nije vezano jedno s drugim, da broj radnih mjesta nije zadan te da se razlikuju poslovi koje rade mladi i stariji.
Ministar Mrsić i dalje je odlučan u nakani da dob umirovljenja ostane na 65 godina, ali sada mu je argument da Hrvati imaju kraći životni vijek od stanovnika većeg dijela europskih zemalja. Problem ipak ostaje: “Pre-kratko radimo i predugo koristimo mirovinu”, kazao je nedavno Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.