ZAGREB - Ministarstvo zdravlja objavilo je na svojim web stranicima Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., odnosno Masterplan bolnica, kojim se predviđa funkcionalno spajanje bolnica kako bi se stvorila nova mreža bolnica i omogućilo racionalnije upravljanje bolničkim troškovima.
- Ključ i cilj nam je pacijent, njegova sigurnost, kvalitetna zaštita i zadovoljstvo. Ukratko, pacijent u središtu zdravstvenog sustava', rekao je na predstavljanju masterplana ministar zdravlja Rajko Ostojić.
- Kasnim s prezentacijom 18 dana, ali u zbilji kasnimo, 15, 18, 20 godina', dodao je Ostojić.
NOVI MASTER PLAN ZA PREUSTROJ BOLNICA Ostojić ukida 30 posto kreveta
Masterplan je ključni operativni dokument za razvoj bolnica i jedan od strateških Vladinih dokumenata čije je donošenje nužno kako bi se uklonili nedostaci u funkcioniranju bolničkog sustava koji su se godinama gomilali zbog neplanskog širenja bolničke mreže i neplanskog uvođenja bolničkih usluga, pojašnjava Ministarstvo zdravlja.
Analiza je pokazala da postoje velike razlike među hrvatskim bolnicama – u popunjenosti postelja, prosječnom vremenu boravka u bolnici, minimalnom broju postelja na odjelima, kao i u načinima liječenja.
Bolničke ustanove iz godine u godinu posluju s gubitkom i generiraju dugove, zbog čega je postojeći model bolničke mreže neodrživ. Zbog toga se predviđa funkcionalno povezivanje 21 od ukupno 31 bolnice obuhvaćene Masterplanom.
Središnja i sjeverna regija s Gradom Zagrebom obuhvaća ukupno 15 bolnica, od kojih se za pet bolnica u Zagrebu ne predviđa funkcionalna integracija. To su KBC Zagreb, KB Merkur, KB Sveti Duh, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Klinika za dječje bolesti Zagreb.
Ostalih 10 bolnica će se funkcionalno povezati - KBC Sestre milosrdnice, OB Karlovac, OB Zabok i OB Ogulin; KB Dubrava, OB Bjelovar i OB Dr. Ivo Pedišić Sisak; OB Varaždin i ŽB Čakovec; te OB Dr. Tomislav Bardek Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije i OB Virovitica iz Istočne regije.
Za bolnice Središnje i sjeverne regije plan predviđa postupno smanjenje ukupnih kapaciteta od 2014. do 2016. za 11,41 posto.
Broj akutnih kreveta smanjio bi se za 30,82 posto (sa 7.801 na 5.397), kapaciteti u dnevnoj bolnici povećali bi se za 43,12 posto (1.141 na 1.633), a kapaciteti za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb bili bi veći za 827 postelja (s 564 na 1.391).
Istočna regija obuhvaća sedam bolnica od kojih se za dvije bolnice ne predviđa funkcionalna integracija. To su OB Dr. Josip Benčević Slavonski Brod, kojoj se odlukom Vlade od 1. siječnja pripojila OB Nova Gradiška te Opća županijska bolnica (OŽB) Požega, kojoj se također odlukom Vlade od 1. siječnja pripojila OŽB Pakrac.
Za preostalih pet bolnica Istočne regije predviđena je funkcionalna integracija - KBC Osijek i OŽB Našice; OŽB Vinkovci i OŽB Vukovar; OB Virovitica iz Istočne regije i OB Dr. Tomislav Bardek Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije.
Ukupni kapaciteti tih ustanova od 2014. do 2016. smanjit će se za 19,26 posto. Akutne postelje smanjit će se za 38,82 posto (s 3.112 na 1.904), postelje i stolice u dnevnoj bolnici povećat će se za 27,91 posto (sa 652 na 834), a kapaciteti za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb povećat će se za 286 postelja (sa 79 na 365).
Južna regija obuhvaća pet bolnica, od kojih se integracija ne predviđa za KBC Split i OB Dubrovnik. Za preostale tri bolnice predviđeno je funkcionalno povezivanje: OB Zadar iz Južne regije i OB Gospić iz Zapadne regije, te OB Šibensko-kninske županije i OB Hrvatski ponos Knin.
Kapaciteti bolnica te regije smanjit će se u tri godine za 8,62 posto. Akutne postelje bit će smanjene za 28,23 posto (s 2.692 na 1.932), dok će se povećati kapaciteti dnevne bolnice za 66,76 posto (s 358 na 597), te broj postelja za produženo liječenje i palijativnu skrb za 242 postelje (sa 185 na 427).
Zapadna regija obuhvaća četiri bolnice od kojih se za jednu bolnicu, OB Pula, ne predviđa povezivanje. Integracija je predviđena za KBC Rijeka i Kliniku za ortopediju Lovran, te za OB Gospić i OB Zadar iz Južne regije.
Ukupni kapaciteti Zapadne regije smanjit će se za 12,94 posto, broj akutnih postelja bit će manji za 32,86 posto (s 1.902 na 1.277), dok će se oni u dnevnoj bolnici povećati za 57,41 posto (s 270 na 425). Kapaciteti za produženo liječenje i palijativnu skrbi bit će povećani za 189 postelja (s 0 postelja na 189).
Provedba Masterplana trebala bi omogućiti objedinjavanje pojedinih djelatnosti u bolnicama koje su funkcionalno integrirane, primjerice kirurških i internističkih, kao i stvaranja regionalnih centara izvrsnosti specijaliziranih za pojedine bolesti ili dijagnostičke postupke.
Centri izvrsnosti bit će ujedno i središta znanstvenog i nastavnog rada, čime će se dodatno povećati kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga gravitirajućem stanovništvu i poduprijeti daljnji razvoj cjelokupne medicinske struke u regiji.