Posjet premijera Andreja Plenkovića Srbiji, a posebno njegov susret s predsjednicom Vlade Anom Brnabić nije impresionirao oporbene stranke. Složne su u ocjeni kako niti jedan od brojnih problema koje Hrvatska već 30 godina ima sa Srbijom Plenković nije uspio riješiti, a u kritikama su posebno žestoki lideri desnih stranaka.
- Uz to što je Plenković u krivom trenutku otišao u Srbiju jer je svojim dolaskom pomogao Aleksandru Vučiću da pokaže to neko europskije lice, nije zabilježen nikakav pomak u rješavanju brojnih problema koji opterećuju odnose između Hrvatske i Srbije. Brnabić je jučer rekla da je Srbija predala sve dokumente o nestalima koje je Hrvatska tražila.
Dakle, ili Plenkovićeva Vlada od Srbije uopće nije zatražila podatke o nestalima ili Brnabić laže. U svakom slučaju, nije dobro - kaže potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja. Lider Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kaže kako Plenkovićev razgovor s premijerkom Brnabić nije rezultirao ama baš ničim.
Konkretni rezultati
- To je ista priča od prije mjesec-dva, kada je ona bila u Zagrebu. Ne vidimo nikakve konkretne rezultate tih sastanaka. U cijelom posjetu jedino što vidim pozitivno je otvaranje Hrvatske kuće u Subotici. Nažalost, u rješavanju otvorenih pitanja koja postoje između dviju država nismo se pomaknuli s mrtve točke u zadnjih sedam godina koliko je Plenković na čelu Vlade - kaže.
Stipo Mlinarić, zastupnik Domovinskog pokreta, tvrdi kako je Plenkovićev posjet Srbiji bio "potpuno nepripremljen".
- Ne može nepripremljen doći na sastanak s premijerkom Brnabić, koja je nakon sastanka rekla kako Hrvatska nije tražila nikakve podatke koji se tiču nestalih. Netko tu laže, a ja mislim da lažu i ona i Plenković - kaže Mlinarić.
Odštete logorašima
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač (HDZ) smatra da je svaki posjet Srbiji važan.
- Za hrvatsku manjinu u Vojvodini, koja je pretrpjela značajne demografske gubitke, posebno 90-ih godina za vrijeme rata Srbije protiv Hrvatske, svaki je posjet vrlo važan. Ako je Srbija mogla promijeniti smjer i zauzeti korektan odnos prema mađarskoj manjini, onda to može i prema hrvatskoj manjini.
Pomaka ima, ali nedovoljno. Ima čak opstrukcija, kao što pokazuje primjer forsiranja identiteta Bunjevaca nauštrb Hrvata Bunjevaca. To mora prestati ako Srbija želi biti korektna. Žalosno je također da Srbija ne čini skoro ništa da se konačno riješi cijeli kompleks naslijeđa rata protiv Hrvatske, pitanja nestalih, odštete logorašima. Za Srbiju bi bilo dobro da se shvati da put u Europu vodi i preko Zagreba - kaže.