Nitko ne osporava da su kliničke i županijske bolnice u 2013. napravile novih milijardu kuna duga, ali to je tek dio slike hrvatskog zdravstva. Stvarnost je kompleksnija, što dokazuje usporedba sa 2008., kada su hrvatske bolnice iz proračuna dobile i potrošile 8,5 milijardi kuna, a 2013. puno manje, odnosno 7,2 milijarde kuna. Dakle, da je zdravstvo dobilo tih milijardu kuna više, kao što je imalo prije nekoliko godina, jamčimo da bi gotovo sve bolnice poslovale pozitivno - poručuju naši sugovornici iz vrha Ministarstva zdravlja s kojima smo razgovarali o situaciji u zdravstvenom sustavu.
U Ministarstvu zdravlja s priličnim su stoicizmom podnijeli niz nedavnih napada, uglavnom neimenovanih članova Vlade Zorana Milanovića, u kojima je zdravstveni sustav optužen kao skup i neracionalan . Napadi su oslabjeli, ali u Ministarstvu tvrde da se zanemaruju važni podaci; HDZ-ova vlast ostavila je 5,2 milijardi kuna dugova u zdravstvu, a sniženjem doprinosa za zdravstvo u 2012. i 2013. u gospodarstvo je plasirano pet milijardi kuna (2,5 milijardi godišnje), ali kako nije rastao BDP, država je rezala na kulturi, socijali i zdravlju i bolnice su došle na rub preživljavanja.
Pritisak na sustav
Tu je i 1,8 milijardi kuna koje Ministarstvo financija još uvijek nije uplatilo u zdravstveni sustav, iako je trebalo 2013. godine. Koliki je pritisak na zdravstveni sustav pokazuje podatak da su vodeći ljudi Ministarstva zdravlja cijelu nedjelju proveli na poslu, tražeći modalitete kako ispuniti zahtjev ministra financija Slavka Linića da uštede još 600 milijuna kuna.
- Mi smo jedini dio državne administracije koji je još 1. siječnja 2012. uveo zabranu novih zapošljavanja, i od tada smo broj zaposlenih smanjili za 1850. Ali, nema druge, moramo naći i tih 600 milijuna kuna zbog rebalansa državnog prračuna.
Suština nastupa sugovornika Jutarnjeg lista svodi se na dva zaključka: prvo, nema dileme da višegodišnja recesija ozbiljno nagriza ovdašnju medicinu, i drugo, unatoč svemu, hrvatski zdravstveni sustav je funkcionalan i nema opasnosti od urušavanja.
Potvrdilo se to i u nedavnom izvještaju EU o situaciji u zdravstvenim sustavima u 35 europskih država, gdje je Hrvatska plasirana na 19. mjesto, unatoč tome što se po izdvajanjima za zdravstvo nalazi tek na 25. mjestu u Europi.
Inozemna priznanja
- Nađite mi još nešto u čemu smo 19. u Europi. U komparaciji s drugima, efikasni smo kao Ivica Kostelić - slikoviti su u Ministarstvu.
Usto, ovih je dana Svjetska banka Hrvatskoj dala kredit od 75 milijuna eura za reformu zdravstva, a u obrazloženju zajma navodi se da se dodjeljuje zbog “reformskih rezultata provedenih u zdravstvenom sustavu”.
Inozemna priznanja tek su dio razloga zbog kojih u Ministarstvu zdravlja drže da napadi na njih nisu fer, makar dodaju da su u posljednjih tjedan dana većina ministara reterirala u kritikama. To je, vjerojatno, posljedica sastanka koji su prošli četvrtak održali premijer i ministar zdravlja, kada su se dogovorili o najvažnijim potezima u zdravstvenom sektoru.
Uostalom, Milanović je na posljednjoj Vladinoj sjednici u 2013. godini opovrgnuo napise u medijima da će, u sklopu Vladina plana objedinjavanja bolnica, doći do ukidanja vukovarske i kninske bolnice.
- Treba reći da sustav bolnica u Hrvatskoj ne funkcionira kako treba, ali vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i pijeteta i neće biti dirane u svom pravnom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice - naglasio je Milanović.
To je istina, ali za dvadesetak dana počinju najavljena spajanja bolnica i u sklopu toga u bolnicama će se ukinuti između 25 i 40 posto kreveta. Sada je Ostojićev zadatak riješiti taj problem bez obzira na proteste u lokalnim bolnicama.
Nema egzodusa
Nedavno su u Udruzi hrvatskih bolničkih liječnika iznijeli podatke da je dosad izdano gotovo 400 potvrda potrebnih za odlazak liječnika na rad u inozemstvo, a prosječna dob liječnika koji je zatražio potvrdu je 37 godina. Ali u Minstarstvu zdravlja decidirano odbacuju iznesene brojke i iznose dokaze koji govore kako, barem zasad, nema riječi o bilo kakvom liječničkom egzodusu iz Hrvatske. Službeni argument temelji se na podacima koje su Ostojićevu ministarstvu dostavile sve bolnice i domovi zdravlja, a koji pokazuju da je od 1. srpnja 2013. pa do 1. veljače ove godine iz Hrvatske u inozemstvo otišlo samo 29 liječnika, od toga dvadeset iz kliničkih i županijskih bolnica te devet iz domova zdravlja. Jezikom brojki, to je približno 13 puta manje nego što su objavili mediji na temelju podataka iz Udruge hrvatskih bolničkih liječnika.
- Iskustva zemalja kao što su Poljska, Češka ili Slovačka sugerirala su da bi moglo otići između 200 i 400 liječnika, međutim, to se nije desilo. Iako je činjenica da bi, u slučaju većih odlazaka, došlo do teške situacije - pojašnjava sugovornik Jutarnjeg lista.
Sada slijedi razdvajanje Ministarstva zdravlja i HZZO-a i, kako se saznaje, Ostojić je definitivno podržao ovu odluku. Ionako u većini europskih država ministarstva zdravlja nemaju ingerencije nad osigravajućim društvima, i to je skora budućnost i u Hrvatskoj.
Na novinarsku konstataciju kako ovo znači da će ubuduće pacijenti dobrim dijelom morati plaćati medicinske usluge, sugovornik Jutarnjeg lista kratko je, i ne demantirajući, odgovorio: - O tome ćemo razgovarati za pola godine.
Što tvrde da su napravili, a što uistinu jesu
Što je u protekle dvije godine učinilo Ministarstvo zdravlja da bi onima zbog kojih postoje - građanima - zdravstvo bilo dostupnije? Odgovor se može naći na web stranici Ministarstva gdje u nevelikom dokumentu prezentiraju svoj cilj i učinak u dogogodišnjem razdoblju.
1. tvrdnja: Napravljen je ključni dokument - Nacionalna strategija razvoja zdravstva za idućih osam godina.
Stvarnost: Riječ je o dokumentu koji je samo zbir poznatih podataka koji nisu utjecali na strateške odluke.
2. tvrdnja: Prihvaćen je Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji koji omogućava veću dostupnost najsuvremenijih metoda liječenja neplodnosti.
Stvarnost: Smanjen je broj zahvata od donošenja zakona i lani je zato rođeno 35% manje djece nego dok je vrijedio rigorozniji zakon. Broj postupaka koje omogućava zakon na teret HZZO-a smanjen je sa 6 na 4.
3. tvrdnja: Provodi se akcijski plan za smanjenje lista čekanja.
Stvarnost: Liste čekanja veće su za oko 300 posto pa nije rijetkost da se pacijenti za operacije koje nisu hitne naručuju tek za sljedeću godinu.
4. tvrdnja: Zajednička javna nabava pokrenuta je da se uštedi u nabavi lijekova, medicinskog materijala, energenata, prehrambenih proizvoda. Ušteda iznosi 449 milijuna kuna.
Stvarnost: Jedan od rijetkih ciljeva koji je barem djelomično ostvaren.
5. tvrdnja: Pokrenut je niz pojekata koji omogućavaju kvalitetnije liječenje i bolju dostupnost zdravstvene zaštite: hitni odjeli u 21 bolnici, uređenje odjela za palijativu u dvije bolnice, preventivni programi ranog otkrivanja raka, program nabave defibrilatora postavljenih na javnim površinama.
Stvarnost: Otvoreni hitni prijemi zapravo su u najvećem broju samo prenamijenjene bolničke prostorije. Kreveta za palijativnu skrb i dalje nema u Zagrebu, gdje je potreba najveća. Podatak koliko je života spašeno uporabom 150 defibrilatora još uvijek nema.
6. tvrdnja: Hrvatska je po stopi transplantacija i doniranja organa vodeća zemlja u svijetu pa je i dalje cilj razvoj transplantacijske medicine.
Stvarnost: Neosporni uspjeh Ministarstva zdravlja.
7. tvrdnja: Tijekom dvije godine doneseno je 19 zakona koji su usklađeni s propisima EU.
Stvarnost: Zakoni su doista usklađeni, ali to spada u redovni i očekivani rad zdravstvene administracije.
8. tvrdnja: Napravljeno je 270 monitoringa genetski modificiranih organizama, inspekcija je povukla s polica razne kozmetičke pripravke, naplatila je 2441 kaznu primjenjujući zakon o ograničavanju pušenja, što je u državni proračun donijelo 1,6 milijuna kuna, napravljeno je 110.917 pregleda uvezenih pošiljki...
Stvarnost: Samo 2441 kazna u dvije godine zbog kršenja zakona o zabrani pušenja, a svakodnevno smo svjedoci njegova kršenja, nije osobit rezultat.
9. tvrdnja: Sanacija i reorganizacija bolničkog sustava obuhvaća analizu i utvrđivanje uzroka gubitaka, podmirivanje obveza, otpis potraživanja. Master plan bolnica predviđa njihovo djelomično spajanje pa bi tako godišnje ušteda trebala biti 400 milijuna kuna. Outsourcing ili izdvajanje nemedicinskih usluga trebalo bi smanjiti troškove čišćenja, pripreme hrane i slično...
Stvarnost: Sanacije o kojima se govori već dvije godine rezultirale su sa 3,3 milijarde kuna pokrivanja starih dugova i generiranjem novih u iznosu od 3,2 milijarde kuna. Izdvajanje nemedicinskih usluga u nekim je zemljama donijelo uštede, a u nekima ne.
10. tvrdnja: Plan za poboljšanje položaja i razvoj zaposlenika u zdravstvu. U tijeku je definiranje sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Novi sustav trebao bi definirati način praćenja rada zdravstvenih djelatnika, mehanizme njihova zadržavanja obrazovanja i profesionalnog razvoja, a sve to za poboljšanje njihova statusa.
Stvarnost: Zdravstveni djelatnici skeptični su prema mogućnosti poboljšanja svog položaja. U svim anketama tvrde da se njihov položaj iz godine u godinu pogoršava.
( Goranka Jureško)