ZAGREB Djeci u Luksemburgu obavezno obrazovanje počinje s četiri godine i traje sljedećih 12. Klinci u Nizozemskoj počinju s pet i u obveznoj školi ostaju 13 godina. U Sloveniji, kao i primjerice Austriji, Češkoj i Belgiji, osnovna škola počinje s navršenih šest i traje devet godina, što je model koji je odlučila uvesti i Hrvatska.
I otpori prosvjetara
Da nam obavezno obrazovanje traje najkraće od svih zemalja Europske unije, glavni je argument za uvođenje devetogodišnje obvezne škole koja bi kod nas trebala zaživjeti 2018. godine. No plan 9-godišnje škole, zacrtan nedavno usvojenom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, i dalje je pod kritikom prosvjetara i roditelja.
- Misle li reformisti da će djeca više naučiti sjedeći u osnovnoj školi devet godina? Djetinjstvo im i sada traje prekratko. I sadašnjih 8 godina je previše u odnosu na ono što uče - samo je dio komentara koji se čuju u raspravi oko reforme školskog sustava. Neki roditelji idu do tvrdnje da se osnovna škola produžava samo zato da bi se od obitelji ubralo više novaca za - udžbenike.
Detaljne analize
- Dobar dio ovakvih komenata dolazi zbog neinformiranosti. Roditelji i nastavnici, prije nego što donesu odluku o devetogodišnjoj osnovnoj školi, trebali bi biti dobro informirati o tome što ta promjena znači - kaže Neven Budak, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, savjetnik premijera i voditelj radne skupine za Strategiju.
Upravo zbog činjenice da roditelji i nastavnici nisu dobili širu sliku o “novoj školi” Vlada priprema široku informativnu akciju na razini Hrvatske.
Vlada je u četvrtak, naime, donijela odluku o osnivanju posebnog stručnog povjerenstva za provođenje Strategije. Jedna od zadaća povjerenstva, objašnjava Budak, je i sustavno informiranje javnosti o provedbi Strategije.
- Vjerujem da će se uskoro krenuti u akciju sustavnog informiranja o svim aspektima Strategije, pa tako i o projektu devetogodišnje škole. Bit će to akcija informiranja širokih razmjera, koja mora uključiti što veći broj nastavnika ali i roditelja - kaže Budak.
Kroz dosadašnje rasprave o jednom od najvećih zahvata u školski sustav mnogima je ostalo nejasno i s koliko će točno godina djeca kretati u osnovnu školu. Budak kaže da će, unatoč načelnom objašnjenju u Strategiji, to pitanje tek biti definirano. Strategija govori o pola godine ranije nego dosad, no konačna oduka bit će donesena nakon pažljivih analiza. Strategija predlaže promjenu dobi učenika koji će ubuduće pohađati devetogodišnju školu i odnosi se na svega pola godine: sa sadašnjeg prosjeka od 7 godina spušta se na dob od 6,5 godina, dakle dob s kojom dio djece ionako već sada kreće u školu.
Zahtjevan projekt
- Uključivanje djece u formalno obrazovanje šest mjeseci ranije pomak je koji se smatra prihvatljvim. Procijenjeno je da bi ranija dob uključivanja djece mogla izazvati otpore roditelja - smatra Budak.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, svake godine za oko 2000 djece odgodi se upis u prvi razred, pa umjesto da idu u školu djeca ostaju u vrtićima.
Cijeli projekt devetogodišnje osnovne škole je jako zahtjevan, ne samo zbog financijskih resursa već i zbog ljudskih. Tu je, kaže Neven Budak, i pitanje broja nastavnika, prostora, pa i informiranja i organizacije čitavog projekta. Zbog toga će se ići u razradu projekta, da dobijemo odgovor na pitanje kada će djeca kratati u školu, koliko je novca za to potrebno, gdje su potrebni dodatni prostori...
Razredna nastava od pet godina
Paralelno s pripremom projekta 9-godišnje škole bit će potrebno odraditi kurikularnu reformu koja bi, kaže Neven Budak, u potpunosti promijenila osnovnoškolsko obrazovanje, što znači i sadržaje i metode rada s učenicima. Ključna promjena dakle nije godinu dana ranije kretanje u školu jer to nije istina, već je ključno produljenje razredne nastave s četiri na pet godina. To za posljedicu ima i kasniji ulazak u predmetnu nastavu. Produljenje trajanja osnovne škole nadalje znači i činjenicu da učenici nakon devetog razreda zrelije odlučuju o odbabiru srednje škole. Naravno, odgađa se i dob ulaska u visokoškolsko obrazovanje.