ZAGREB - Država je do sada u nerazvijena područja ulupala čak 35 milijardi kuna, bez gotovo ikakvog učinka, a samo će im ove recesijske godine iz gotovo praznog proračuna dodijeliti dvije milijarde kuna.
Unatoč tolikoj svoti, Slavonija je i dalje najnerazvijenija regija, a Istra je bez državne pomoći čak sedam puta razvijenija.
Mjerenje razvijenosti
Stoga je Vlada donijela zakon kojim će se, nakon ulaska Hrvatske u EU, ukinuti područja od posebne državne skrbi, koja obuhvaćaju većinom ratom pogođena mjesta, i zamijeniti ih “potpomognutim jedinicama”, u koje će ući općine i gradovi čiji stupanj razvoja ne doseže 75 posto hrvatskog prosjeka.
No, to ne znači da će država davati manje novca nerazvijenim područjima, upravo suprotno.
'Reforme Jadranke Kosor su kao ‘Hamlet’ bez danskog princa'
Kosor je obećala: 180 dana do nove i bolje Hrvatske
- Ulagat će se više novca nego do sada, ali ne samo iz državne blagajne nego i iz fondova EU. Sada je nemoguće procijeniti o kolikom je novcu riječ jer sve ovisi o broju i kvaliteti projekta koje će ljudi iz tih krajeva u suradnji s vlastima predočiti. Upravo zbog velike količine bačenog novca na propale projekte, područja od posebne državne skrbi i dalje su siromašna.
Novim sistemom ubrzano ćemo, učinkovitije i pravednije dodjeljivati novac, ali isključivo za projekte koji imaju budućnost i u koje se ljudi žele uključiti. To je poanta svega: ako ljudi ne žele raditi projekte i u njima sudjelovati, ništa od svega - ističe Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja.
Razlog donošenja novog zakona kojim će se mjeriti razvijenost je i to što u Europskoj Uniji ne postoje “područja od posebne državne skrbi” i “brdsko-planinska područja”.
Nova karta Hrvatske
Indeks razvijenosti izračunavat će se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda i općeg kretanja stanovništva. Odluku o tome koja županija, grad ili općina zaslužuje status “potpomognute jedinice” država će ubuduće donositi na temelju tog indeksa, a novac dijeliti ovisno o kvaliteti razvojnog projekta. Izračun po kojem se dolazi do indeksa razvijenosti radit će se jednom godišnje, tako da će se novčana pomoć dodjeljivati ovisno o padu ili rastu standarda. Nova karta Hrvatske neće biti statična kao do sada, s područjima od posebne državne skrbi, nego će se, ovisno o promjenama pojedinog parametra, mijenjati vrijednost indeksa za određeno područje, a time i do iznosi potpora.
Primjerice, grad Dubrovnik, koji je trenutno područje od posebne državne skrbi, ima visok indeks od 126,11 posto, što znači da prema novom zakonu neće moći dobiti državnu pomoć. Ista je situacija i s Osijekom, čiji je indeks 100,75 posto, ili s Daruvaromm kojem je indeks 85,94 posto.
- To ne znači da i oni gradovi i općine koji dosegnu 75 posto ili ga prijeđu neće dobivati pomoć. Pomagat će se sve lokalne jedinice koje predlože kvalitetne projekte za bolji i brži razvoj - napominje Pankretić.
Više od polovice općina i gradova u Hrvatskoj ispod su prosjeka razvijenosti, a već su prvi izračuni pokazali ogroman jaz unutar države.
Dok je Vukovarsko-srijemska županija tek na 21 posto prosječne razvijenosti Hrvatske, Istarska županija je 40 posto iznad hrvatskog prosjeka, odnosno Istra je sedam puta razvijenija od krajnjeg istoka Hrvatske.
Porazni podaci
Još su porazniji podaci kada se pogledaju neke od 550 općina u Hrvatskoj. Opet prednjači Istra, u kojoj je najviše općina i gradova s najvećim indeksom razvijenosti, dok su slavonske jedinice lokalne uprave na dnu te ljestvice.
Najnerazvijenije su općine Ervenik, Kistanje i Donji Kukuruzari, čiji je indeks ispod 1 posto. Najrazvijenije su Kostrena, Dugopolje i Medulin, s indeksom od čak 150 posto. Među najsiromašnijim gradovima najgore stoji Glina, čiji je indeks razvijenosti 19,67 posto, zatim Grubišno Polje pa Obrovac.
Gradovi u kojima se najbolje živi su Novigrad u Istri (indeks 154,39 posto) i Umag, a na trećem je mjestu Zagreb (indeks 147 posto).
Indeks razvijenosti presudan za opstanak gradova i općina
Budući da se u Hrvatskoj vodi rasprava o reformi lokalne samouprave, doznajemo da će indeks razvijenosti biti i jedan od kriterija za donošenje odluke o tome koji od 560 općina i gradova mogu, a koji ne mogu opstati. U Vladi već dugo ponavljaju da će sudbina pojedinih gradova i općina u novom teritorijalnom ustroju ovisiti i o njihovoj ekonomskoj snazi, odnosno mogućnosti da uzdržavaju sami sebe.
Pupovac: Nismo čuli da će se općine ukinuti
Među općinama s niskim indeksom razvijenosti mnogo je onih s većinskim srpskim stanovništvom, kojima prijeti ukidanje.
- Kao koalicijski partner ove Vlade, ni ja, ni moja stranka nikada do sada nismo čuli za te planove. Poznato mi je da Europska komisija želi da se promijeni porezna politika na području od posebne državne skrbi. No, što ćemo napraviti, još nismo razgovarali - kaže Milorad Pupovac. Naglašava kako općine nisu same krive što su nerazvijene. - Zatekli smo ih razorene infrastrukture, s nikakvim proračunima i bez ozbiljne pomoći od države. Prije nego se počne razmišljati o ukidanju, treba iskoristiti sve državne poticaje i sredstva iz fondova EU. Ukidati ih prije toga značilo bi općine koje smo prvo osudili na nerazvijenost sada osuditi na nestanak. A mi na to nećemo pristati - kaže Pupovac. ( K. T.)