Pokušaj ministra financija da riješi problem dužnika u švicarskim francima i obuzda “neodgovorne banke” ulazi u vrlo neizvjesnu završnicu. Uoči drugog saborskog čitanja prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju oglasile su Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka te iznijele vrlo ozbiljne primjedbe, koje, prije svega, dovode u pitanje njegovu primjenu.
Ako se zamjerke HUB-a i mogu smatrati pristranima, s obzirom na to da ih primjena Zakona godišnje košta oko 760 milijuna kuna, mišljenje centralne banke ipak bi trebalo zabrinuti Ministarstvo financija, koje je izradilo nova pravila. Ono bi se moglo svesti na poruku da su nepravedna jer će korist od njih imati samo dio dužnika, oni koji su kredit uzeli 2007. i 2008. godine, te da je sporan rok njihova trajanja.
Negativan učinak
Tako bi nova pravila (vraćanje promjenjive kamate i fiksne marže na početak) jedan mjesec mogla vrijediti, a već drugi ne. Osim toga, kako je granica za primjenu pravila klizanje tečaja od 20 posto, oni koji trenutačno stoje na 19,99 posto, primjerice, njima ne bi bili obuhvaćeni. Za one koji su uzeli kredit koji dan prije ili kasnije pa se uklapaju u okvir od 20 posto, pravila već vrijede.
Tako postavljena pravila ne čine se samo nepravednima nego i tehnički teško provedivima. HNB usto upozorava da bi izmjene Zakona mogle imati “višegodišnji negativan učinak na prihode banaka”, na odobrovanje novih kredita, kao i na njihovu otpornost na šokove iz okruženja.
Radikalne izmjene
Prvu izmjenu Zakona pokrenuo je prije godinu dana upravo HNB, koji je pokušao definirati promjenjivost kamatne stope. Ministar Linić nije bio zadovoljan načinom na koji su banke interpretirale novu definiciju, pa je početkom godine krenuo u nove, radikale izmjene. Pregovori s HNB-om bili su intenzivni, ali sudeći prema konačnom prijedlogu Zakona, ne osobito uspješni. Čelnici HNB-a dosad su se suzdržavali od iznošenja svojeg mišljenja o Zakonu, ali na kraju su ipak odlučili poslati poruku, makar i putem redovne kvartalne publikacije.
Što za vas zapravo znači novi Zakon o potrošačkom kreditiranju
1. kamata
Ministarstvo financija:
• Želi se definirati promjenjiva kamatna stopa. Ona se sastoji od referentne kamatne stope (Euribor, Libor, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite), koja je na tržištu i mijenja se, te od fiksne marže banaka, koja se ne smije mijenjati tijekom otplate kredita.
HNB:
• Analiza pokazuje da se izbor referentne kamatne stope u slučaju prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi na uporabu Libora. Međutim, problem je u tome što se njegovo kretanje na svjetskom tržištu ne podudara s domaćim financijskim uvjetima.
• Što bi značila primjena Libora kao referentne kamatne stope? Ovisi o tome u kojem je trenutku netko uzeo kredit u švicarskim francima. Naime, 2003. i 2004. Libor se kretao oko jedan posto; u vrijeme krize 2007. i 2008. premašio je 5%, a posljednjih je godina ponovno ispod 1%.
• Ako bi se referenta kamatna stopa i marža morale vratiti na početak, kako kaže prijedlog Zakona, dužnicima koji su kredit uzeli 2007. i 2008. godine kamatne stope smanjile bi se na jedan posto jer je u tom razdoblju libor bio iznad pet posto, a danas je ispod jedan posto.
• Ostalim dužnicima kamate bi se neznanto smanjile - ostale bi u rasponu od 4 i 5 posto ili čak iznad njega. Ako je netko uzeo kredit u trenutku kada je Libor bio oko jedan posto, vraćanje na početak ne znači mu mnogo. Danas mu je kamatna stopa niža nego kada je digao kredit 2003. ili 2004. To znači da bi neki mogli imati i veće rate nego sada!
2. tečaj
Ministarstvo financija:
• Po prijedlogu Zako-na, ako je tečaj strane valute aprecirao više od 20 posto, (promjenjiva) kamata i fiksna marža ne smiju biti više od početnih.
HNB:
• Što bi značila pri-mjena te odredbe u praksi? Ako bi franak postupno slabio prema kuni, primjena bi se razlikovala od dužnika do dužnika.
• Uz sadašnji tečaj, Zakon ne bi zahvatio kredite sa samog početka 2003., nego one uzete sredinom te godine. Tečajne razlike pritom su minimalne.
• Zbog uobičajenih fluktuacija tečaja dužnici bi se mogli naći u situaciji da se u jednom mjesecu na njih primjenjuju novi uvjeti otplate kredia, a već u sljedećem mjesecu ne.