Sjednica Sabora počinje danas raspravom o prijedlogu Strategije znanosti i obrazovanja, koju u Vladi smatraju jednim od ključnih dokumenata za budućnost razvoja Hrvatske.
Iako je glatko prošla na saborskom Odboru za obrazovanje te je prethodno detaljno proučena svaka od 300-tinjak primjedbi tijekom javne rasprave, uoči same rasprave o njenom donošenju pojavio se problem. Neki tvrde tek tehničke naravi.
Dio koji nedostaje
Europska komisija postavila je pitanje pridajemo li segmentu strukovnog obrazovanja dovoljnu pozornost i kako ga mislimo bolje povezati s tržištem rada? Tom području se kroz dokumente Europske unije daje bitan naglasak uz ciljeve poput postizanja veće kvalitete i privlačnosti tog obrazovnog segmenta. No, u našoj Strategiji strukovno obrazovanje nema zasebno poglavlje.
Neven Budak, Petar Bezinović i Boris Jokić, obrazovni teoretičari i suatori teksta Strategije, negiraju da je strukovno obrazovanje zanemareno dokumentom. Budak, voditelj skupine za izradu Strategije i premijerov savjetnik za znanost, kaže da se pojam strukovnoga obrazovanja u Strategiji pojavljuje na čak 148 mjesta!
Objašnjenje autora
- Nemamo posebnu strategiju za strukovno obrazovanje niti zasebno poglavlje u Strategiji jer sam dokument nije koncipiran kroz podjelu sustava - kaže Neven Budak. Bude li potrebe da se jasnije definira segment strukovnoga obrazovanja, to, tvrdi, nije problem odraditi kroz zaseban amandman.
Boris Jukić, član nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije, također je uvjeren da je strukovno obrazovanje u Strategiji primjereno zastupljeno.
- Jedan od nedostataka hrvatskog obrazovnog sustava je to što nije cijelina - objašnjava Jokić, dodajući da se Strategijom pokušalo upravo spojiti sustav u jedinstvenu cjelinu.
Petar Bezinović, član nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije, potvrđuje da je strukovno obrazovanje usklađeno s prioritetima Europske unije.
- U tekstu Strategije ciljevi i mjere koje se odnose na strukovno obrazovanje raspoređeni su prema tematskim poglavljima, kao i ostale vrste i razine obrazovanja. Da je upit o strukovnome obazovanju od Europske komisije više tehničke prirode, smatraju i saborski zastupnici.
Pismo u Bruxelles
- Nekada tijela EU reagiraju formalistički. Ako EK izrazi konkretnu primjedbu, vjerujem da će autori Strategije to unijeti u dokument u obliku aneksa - kaže saborski zastupnik Gvozden Flego.
- Profesor Budak okupio je najveće stručnjake iz ovoga područja i čini mi se da dokument ima dvije čvrste upornice. Autori Strategije nadaju se pak da će dokument biti usvojen političkim konsenzusom, tim više što, kaže Neven Budak, donošenje Strategije kasni 20 godina.
- Nepostizanje konsenzusa, usprkos brojnim nedostacima Strategije, bilo bi svojevrsna izdaja jer bi time obrazovanje za političare ostalo samo ono što je uvijek i bilo, a to je deklarativna vrijednost - komentira Boris Jokić.
Problem s tretmanom strukovnog obrazovanja ne vide niti u Ministarstvu obrazovanja te objašnjavaju da je Komisija zatražila dodatna objašnjenja kroz redovne konzultacije. - Oni nisu rekli da je Strategija dobra ili loša. Samo su pitali kako ćemo uspostaviti vezu između tržišta rada i našeg strukovnog obrazovanja. Krajem prošloga tjedna poslali smo odgovor u Bruxelles u kojemu smo citirali Strategiju te im objasnili da nam je upravo ovaj dokument preduvjet za sve reforme u sustavu - kažu u Ministarstvu obrazovanja.
Komentar Augustina Palokaja:
Vlada mora dati više novca
Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj, kao i u drugim državama članicama EU, važno je pitanje zbog usklađivanja školstva s budućim potrebama na tržištu rada. To pitanje Komisija stalno spominje u raznim izvještajima. Pogotovo kad se suočavamo s problemom nezaposlenosti mladih. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj jedna je od najviših u Uniji, a gotovo da postoji inflacija nekih profesija. U drugima nedostaju stručnjaci. Reformiranje obrazovnog sustava zato je pitanje od ključne važnosti za kretanje tržišta rada u Hrvatskoj i cijeloj EU. Bruxelles želi od Hrvatske da, bez obzira na recesiju, odvoji više novca iz proračuna za razvoj i istraživanje jer je po tome još uvijek ispod prosjeka EU i ciljeva koje je postavila EU.