Prihod 200 milijuna eura, 112 tvrtki, 13.775 zaposlenih. Gruba je to slika tržišta zaštitarskih kompanija u Hrvatskoj u 2011. Iste te godine na hrvatsko je tržište stigla jedna od najvećih zaštitarskih kompanija koja sama ima dvostruko veći prihod od svih zaštitarskih tvrtki u Hrvatskoj. Riječ je o švedskom Securitasu koji je u 2011.godini imao prihod od 380 milijuna eura. Securitas je postao većinski vlasnik Zvonimir Securityja, danas treće tvrtke po udjelu na zaštitarskom tržištu. Riječ je o globalnom zaštitarskom divu koji širom svijeta u svojoj 51 kompaniji ima oko 300.000 zaposlenih.
Ozbiljni konkurenti
Ta 2011. bila je je godina velikog rasta Securitasa: širom svijeta kupili su 19 zaštitarskih kompanija u kojima je ukupno zaposleno 24.900 osoba. No, Securitas nije stao samo na tome. Ove su godine nastavili širenje u Hrvatskoj kupnjom još dviju tvrtki, riječkoga Protecta i Sigurnosti-Buzov iz Slavonskog Broda. Samo za kupnju 85 posto Zvonimir Securityja i Protecta švedska je tvrtka platila 83 milijuna kuna, Buzov su kupili u 100-postotnom udjelu. Kupnjom tih triju tvrtki, Securitas u Hrvatskoj postaje ozbiljan konkurent Sokol-Mariću i AKD-u, zaštitarskim tvrtkama koje trenutno imaju najveći udio na tržištu. Trpimir Lučić, direktor Zvonimir Securityja, tvrdi da je poduzeće sada na trećem mjestu sa sedam posto udjela na tržištu. U toj tvrtki kažu kako su i prije Securitasa bili ozbiljni konkurenti, a sa Securitasom su napravili korak naprijed u odnosu na konkurenciju. Dolazak tako ugledne svjetske zaštitarske kompanije mogao bi rezultirati uvođenjem reda među zaštitarskim tvrtkama koje su prošlih godina nerijetko gostovale na stranicama crne kronike. Nedavno je čak i Zlatko Marić, vlasnik Sokol Marića, uhićen zbog prijetnji i nedopuštenog držanja oružja. Prijavljen je i zbog tajnog snimanja i uhođenja, spominjalo se korištenje droga, ali to nikad nije potvrđeno. Securitas je u Hrvatsku došao netom nakon najave otvaranja cijeloga novog spektra unosnih poslova za zaštitarske tvrtke. Poslova koji bi mogli otvoriti rat među zaštitarskim firmama. Prva destinacija tržišne bitke bit će aerodromi. Naime, do 2014. Hrvatska je dužna, u skladu s pravilima Europske Unije, nadzor putnika i prtljage u zračnim lukama prepustiti privatnim zaštitarskim tvrtkama.
Uvjeti pod kojim bi pravne osobe mogle obavljati te poslove propisat će se Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa koji bi Vlada trebala donijeti do kraja godine.
Securitas je dugo analizirao hrvatsko tržište, a Zlatko Marić, vlasnik Sokol Marića, tvrdi kako su prvotno željeli kupiti upravo njegovu tvrtku, ali nakon što je, kako sam kaže, odbio njihovu nemoralnu ponudu, okrenuli su se Zvonimir Securityju.
O dolasku tako jake konkurencije u domaćim zaštitarskim tvrtkama govore u rukavicama.
- O konkurenciji sve najbolje - napominje Ante Perčin, direktor sektora zaštite Sokol Marića, ali dodaje da Šveđani u Hrvatsku nisu došli unaprijediti hrvatsko zaštitarstvo.
- Ne znam što bi nam Šveđani mogli donijeti novoga - poručio je Neven Martić, predsjednik Uprave AKD Zaštite. Securitas se bavi svim segmentima zaštitarstva i ima veliko iskustvo upravo u poslovima koji će se u skoroj budućnosti otvoriti u Hrvatskoj - rad na aerodromima, autobusnim i željezničkim kolodvorima, vojnim objektima...
Prema neslužbenim informacijama, do kraja godine počet će restrukturiranje hrvatskih tvrtki u sastavu Securitasa. Zvonimir Security preimenovat će se u Securitas Hrvatska, a Šveđani će tek odlučiti hoće li sve tri kupljene tvrtke spojiti u jednu. Nove hrvatske tvrtke Securitasa svoju su snagu pokazale i na nedavnom natječaju koje je za poslove zaštite svojih objekata raspisala Ina. Poslovi su podijeljeni na četiri regije, a prema neslužbenim informacijama, Zvonimir Security i Sigurnost-Buzov najizgledniji su kandidati za poslove u dvije regije.
Cijena satnice
Pad cijene rada zaštitara mnogi predstavnici zaštitarskih tvrtki navode kao jedan od najvećih problema.
- Na tržištu bi se trebali nadmetati kvalitetom usluge, a ne najnižom cijenom. Danas je na natječajima cijena sata rada zaštitara između 25 i 30 kuna, a trebala bi iznositi između 35 i 40 kuna kako bi se pokrili svi troškovi. Mi bismo voljeli da se rat između zaštitarskih tvrtki vodi kvalitetom, a ne damping cijenama - naglasio je Perčin. S njime se slaže i Neven Martić koji se zauzima za sprečavanje erozije tržišta radne snage. Takav pad cijene satnice uvelike utječe i na pad osobnih dohodaka zaštitara koji se, ovisno od tvrtke do tvrtke, kreću od 3200 do 4000 kuna. Ipak, zaštitarska djelatnost u posljednje tri godine bilježi rast prihoda od oko dva posto, a unatoč niskim primanjima, u zaštitarskoj je službi minimalan pad zaposlenih u prethodne tri godine od samo jedan posto.
Drugi veliki problem za zaštitarske tvrtke su kratkoročni, uglavnom jednogodišnji ugovori s klijentima.
- To je velik problem jer nemate dugoročnu sigurnost posla. To dovodi i do velike fluktuacije ljudi. Ugovori bi trebali biti na najmanje tri godine - smatra Neven Martić. To bi im omogućilo i bolju edukaciju ljudi koji ne bi odlazili iz tvrtki nakon isteka trajanja ugovora. Sokol Marić danas je najjača zaštitarska kompanija u Hrvatskoj. Imaju udjel od oko 25 posto i 3500 zaposlenih.
Previše tvrtki
Perčin se slaže s konstatacijom da je na tržištu previše zaštitarskih kompanija te da predstoji okrupnjivanje. Za tržište veličine Hrvatske bilo bi dovoljno najviše 12 zaštitarskih tvrtki, smatra Perčin. Država je stopostotni vlasnik AKD Zaštite. Upravo zbog državnog vlasništva dio konkurencije tu tvrtku optužuje da je priveligirana u dobivanju posla s državnim tvrtkama i institucijama.
Neki se boje i da će upravo ta tvrtka biti privilegirana u dobivanju poslova koje će policija prepuštati zaštitarima.
Nema privilegija
- To su podmetanja konkurencije koja se boji naše kadrovske ekipiranosti, iskustva u obavljanju policijskog posla i profesionalnog rada. Mi smo u potpunosti orijentirani na tržište. Četvrtinu prihoda ostvarujemo poslovima s ministarstvima i tvrtkama, oko 30 posto s novčarskim ustanovama, a ostalih čak 45 posto s privatnim tvrtkama - naglasio je direktor Martić. Kao primjer neprivilegiranosti AKD-a navodi da su ove godine izgubili posao zaštite Centra za azilante u Kutini kojim upravlja MUP.
Preuzimanje poslova koje sad obavlja policija moglo bi dodatno uvesti red među zaštitarskim tvrtkama.
Financijska moć
- To su izuzetno odgovorni i zahtjevni poslovi koje mogu raditi samo dobro osposobljene i opremljene tvrtke. A takvih je u Hrvatskoj malo - drži Perčin. Neslužbeno se može čuti kako je za poslove osiguranja aerodromskih zgrada, pregled putnika i prtljage te, primjerice, osiguranja policijskih postaja ili prijevoz pritvorenika u Hrvatskoj materijalno i fizički osposobljeno najviše pet zaštitarskih tvrtki. Za takve poslove moraju imati veći broj zaposlenih educiranih ljudi.
Naime, procjenjuje se da će samo za rad na zagrebačkom aerodromu biti potrebno oko 100 ljudi dnevno. Osim što će ti novi poslovi dovesti do borbe među zaštitarskim kompanijama, i MUP-ova će namjera da se riješi tih poslova vjerojatno naići na otpor u policijskim redovima. Primjerice, na zagrebačkom Plesu radi 250 policajaca, kojima nije drago što će morati otići s te lokacije. Negodavanja, navodno, ima i među pravosudnim policajcima koji se ne žele samo tako odreći poslova koje obavljaju, a u budućnosti bi to mogle raditi zaštitarske tvrtke.
Potrebe za edukacijom službenika za rad na aerodromima svjestan i Trpimir Lučić. No, smatra kako u njegovoj tvrtki ima dovoljno ljudi koji bi mogli obavljati taj zahtjevni posao. A da bi dobila posao na aerodromu, zaštitarska kuća morat će dobiti licencu koju izdaje MUP. To će značiti da su djelatnici tvrtke, osim sigurnosne provjere, prošli zahtjevne zdravstvene i psihološke preglede te da su, među ostalim, osposobljeni i za pronalaženje netipičnih minskoeksplozivnih sredstava. Uz to, tvrtka mora biti i dovoljno financijski jaka kako bi u slučaju potrebe mogla isplatiti premije osiguranja. Primjerice, pripadnici Securitasa pregledavaju putnike i prtljagu na aerodromima s kojih su 11. rujna poletjeli avioni koji su srušili tornjeve u New Yorku.
Da je u istrazi utvrđena njihova odgovornost, Securitas bi morao platiti golemu odštetu. Ante Perčin slaže se s tom konstatacijom i navodi da Sokol-Marić trenutno ima 30 milijuna kuna vrijednu policu odgovornosti kojom jamči za nastalu štetu ako je prouzroče njihovi djelatnici.
Prebacivanjem poslova zaštitarskim tvrtkama policija bi se znatno rasteretila i financijski i kadrovski, a financijski bi se rasteretio i državni proračun. Perčin navodi da je prosječni policajac na istom radnom mjestu čak dvaput skuplji od zaštitara, a zaštitar jednako kvalitetno može obavljati njegov posao.
Rengeni i detektori
- U svijetu je normalno da zaštitari preuzimaju poslove policije. Civilne i vojne.
Na porti ulaza u njemačko ministarstvo obrane nema vojnog policajca. Tamo sjedi zaštitar. I dio osiguranja Pentagona drže zaštitarske službe. Profesionalni je vojnik preskup za obavljanje tih poslova. No, potrebna je edukacija. Obuka za korištenje rengena, detektorskih vrata i za sve ostale poslove koji se obavljaju na aerodromu. Da sada počnu obuku, zaštitarske bi tvrtke te poslove mogle preuzeti za godinu dana, smatra Mate Laušić, poznati stručnjak za sigurnost. No, aerodromi su samo prvi korak.
Nakon toga počinje zaštitarsko preuzimanje ostalih institucija. Prema neslužbenim informacijama, u MUP-u se već razrađuje na koji će se način pojedini poslovi prepustiti zaštitarskim službama.