Sve strane trebaju poštivati obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU i zemalja regije, stajalište je Europske unije u povodu trgovinskog spora Hrvatske i nekih zemalja zapadnog Balkana oko poljoprivrednih proizvoda, prenosi u ponedjeljak iz Bruxellesa srbijanska novinska agencija Beta.
"Europska komisija još nije dobila pismo ministara četiri zapadnobalkanske zemlje koje traže da EK intervenira u trgovinskom sporu s Hrvatskom, ali je stajalište EU da sve strane trebaju poštivati obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i zemalja regije", prenosi Beta iz Bruxellesa.
Pozivajući se na izjavu neimenovanog predstavnika za tisak EU, Beta navodi kako je on isto tako naglasio da "EU podupire razvoj trgovine i ekonomsku integraciju".
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim uvodi pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća i povrća iz nečlanica EU i povećava naknade za inspekcijski nadzor s 90 na 2000 kuna.
"Ovaj dužnosnik EU je time odgovorio na pitanje kako Komisija i EU gledaju na zahtjev ministara trgovine Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije da Hrvatska hitno povuče 22 puta povećane naknade na uvoz voća i povrća, ili će te zemlje uvesti uzvratne mjere Hrvatskoj", objavila je Beta nakon današnjeg ministarskog sastanka zemalja regije u Sarajevu.
Prema saznanjima Bete, Europska komisija je u kontaktu s dužnosnicima država pogođenih novim pravilnikom hrvatskog ministarstva poljoprivrede i "trenutno procjenjuje nastalu situaciju", ali i kako se "nove mjere poklapaju s obvezama".
Bruxelles dosad još nije službeno reagirao, ali Beta navodi kako je neimenovani dužnosnik EU izjavio kako Unija "poziva sve strane na suzdržanost" i kako bi se izbjeglo "zaoštravanje situacije".
Ministri Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, zemalja potpisnica CEFTA sporazuma o slobodi trgovine na zapadnom Balkanu, pozvali su u ponedjeljak nakon sastanka u Sarajevu Hrvatsku da hitno opozove odluku o drastičnom povećanju inspekcijske naknade na uvoz voća i povrća iz država koje nisu članice EU, što pogađa izvoznike zemalja regije.
BiH, Crna Gora, Makedonija i Srbija smatraju da su nove hrvatske mjere diskriminatorne te su njihovi resorni ministri poslali ultimatum Hrvatskoj da do kraja tjedna ukine spornu odluku jer je smatraju nedopuštenim nametom koji poskupljuje njihove proizvode i čini ih nekonkurentnim ili će u suprotnom uvesti slične protumjere.
Od EK se traži da sudjeluje u rješavanju problema, a od Hrvatske da cijenu inspekcijskog nadzora prilagodi prosječnoj cijeni u zemljama Unije.
U Srbiji tvrde da je povećanje naknada koje je uvela Hrvatska kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU, a koji je kao jedna od članica EU potpisala i Hrvatska.
Srbija na svojim granicama već krenula s kontramjerama
Srbija je, inače, pojačala nadzor nad robom biljnog i životinjskog podrijetla iz Hrvatske, priopćila je u ponedjeljak srbijanska uprava carina (UCS), uzvraćajući time Hrvatskoj koja je drastično povećala pristojbe i pojačala fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz nečlanica EU.
U priopćenju dostavljenom Hini, UCS navodi da "u koordinaciji sa svim ostalim pograničnim tijelima i inspekcijskim službama pojačava mjere kontrole i nadzora nad robom".
Pojačane mjere kontrole podrazumijevaju uzimanje uzoraka "svakog tovara i detaljnu provjeru svakog uzorka, a ne selektivnom metodom kao što je to do sada bio slučaj".
Roba se, kako je navedeno u priopćenju "potom stavlja pod carinski nadzor dok se ne dobiju rješenja fitosanitarne i veterinarske inspekcije".
Tek kad iz inspekcija ministarstva poljoprivrede stignu pozitivna rješenja roba, kako se navodi, može biti ocarinjena i puštena u slobodnu prodaju.
Prema neslužbenim saznanjima Hine, carinske ispostave na graničnim prijelazima sa Hrvatskom već su dobile upute o primjeni mjera.
'Nitko ne želi trgovinski rat'
Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić poručio je da "nitko ne želi trgovinski rat", ali da će četiri zemlje zapadnog Balkana biti prinuđene na protumjere ako problem ne bude riješen.
Poslije sastanka u Sarajevu ministri BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljajić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupčo Nikolovski pozvali su Hrvatsku da ukine "diskriminatorske odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja".
Ministri su zatražili hitan sastanak s resornim hrvatskim kolegom Tomislavom Tolušićem koji bi, kako je poručeno, trebao biti održan do kraja tjedna u Podgorici ili će, kako je navedeno, svako odgađanje proizvesti "nesagledive posljedice".
Ministri su konstatirali da su potezom Hrvatske ugrožena pravila i načela Svjetske trgovinske organizacije i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji zabranjuju diskriminiranje u trgovinskom prometu.
Tolušić je nedugo nakon sastanka četvero ministara sve njih pozvao na sastanak u Zagreb.
Prvi čovjek Poljoprivredne komore očekuje poskupljenje domaćeg voća i povrća
U međuvremenu, prvi čovjek Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić pozdravio je odluku ministra Tomislava Tolušića i smatra da nova cijena pregleda roba nije preskupa već da je ta cijena bila jeftina i da 90 kuna nije bilo dovoljno za kvalitetne preglede roba, javlja Nova TV.
- Nama je cilj da naši poljoprivrednici opstanu i da ti proizvodi završe kod naših potrošača. To nam je prvenstveno cilj, rekao je Brlošić na pitanje da komentira trgovinski ultimatum od strane BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Na pitanje kakav je bio dosadašnji Pravilnik jer ispada da smo godinama uvozili jeftino - i lošije kvalitete, Brlošić kaže: - Očito da pravilnik nije bio dobar. Poljoprivredni proizvođači su stalno upozoravali na to da su robe dosta lagano prolazile kroz naše granice i da nisu vršene kontrole. Sve je to posljedično smanjilo proizvode našim proizvodima. Trebalo je nešto promijeniti i smatramo da je ovime ministar Tolušić dobro napravio. Svi mogu uvoziti u Hrvatsku ali moraju poštovati pravila.
Je li ovo jedini način podizanja konkurentnosti domaćih proizvoda - Brlošić kaže da ne vidi u tome problem.
- Očito se radi o problemu cijena pregleda roba - ona je bila 90 kuna, a sada se pregled roba plaća 2.000 kuna. Ja ne bih rekao da je to sada preskupo već mislim da je taj pregled roba bio prejeftin - jer 90 kuna nije dovoljno za takve preglede, kaže Brlošić i ponavlja da je sve što hrvatski poljoprivrednici traže jest - jednaki status.
- Ako u Hrvatskoj nije dozvoljena upotreba nekih herbicida, a to koristi netko u Srbiji čime si dodatno pojeftinjuje proizvodnju tada nije u redu da ta roba završi na policama naših trgovina. Na tržištu moramo biti pod istim uvjetima, a neka proizvođači onda odluče što će kupiti, tj. tržište, poručuje Matija Brlošić.
Na pitanje hoće li posljedično, ako ne uvozimo jeftino i nekvalitetno, domaći proizvođači svoju robu prodavati skuplje ili će ona biti jeftinija Brlošić kaže da će se cijene zasigurno malo podići.