Hotelijerski i ugostiteljski sektor na zadnjim je nogama već desetak dana, otkako je ministar financija Zdravko Marić predstavio poreznu reformu i najavio podizanje stope PDV-a na ugostiteljstvo sa 13 na 25 posto.
Rade se analize, na papir stavljaju grube računice, ali zasad se sa stopostotnom sigurnošću može reći samo to da će Hrvatska, ukine li doista međustopu na ugostiteljstvo od 13 posto, u tom dijelu turizma imati jedno od najvećih poreznih opterećenja u Europi.
MAĐARSKI EKSTREM
Konkretno, opterećenija će biti jedino Mađarska sa stopom PDV-a od 27 posto na ugostiteljske usluge, dok će Hrvatska, zajedno s Danskom, zasjesti na drugo mjesto najopterećenijih europskih zemalja.
Posebno je stvar zabrinjavajuća kad se usporedimo s nama najvećim konkurentima u turizmu: stopa PDV-a na ugostiteljstvo u Italiji, Španjolskoj, i Francuskoj iznosi 10 posto, u Portugalu je to 13, Njemačka je propisala 19 posto PDV-a, susjedna Slovenija 9,5, a Cipar samo 9 posto.
Hotelijerima je mala utjeha opravdanje ministra Marića da im je zauzvrat smanjio stopu poreza na dobit sa 20 na 12 posto. Oni tvrde da dobit hrvatskih hotelijera u 2015. godini nije prešla milijardu kuna pa se, prema njihovoj računici, smanjenjem ove stope nikako ne može “prebiti” porezno opterećenje koje dolazi kroz povećanje PDV-a.
A ono bi prema izračunima Ministarstva financija u 2017. godini trebalo iznositi dvije milijarde kuna koje bi ministar Marić oduzeo turizmu i prebacio poljoprivrednicima, a djelomično i građanima.
Kamping udruženje Hrvatske na čelu s Tihomirom Nikolašem u suradnji s Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske napravilo je prve procjene eventualnog povećanja međustope.
MEĐUSTOPA
“Prije uvođenja međustope PDV-a, dakle 2012. godine, godišnje investicije u sektor iznosile su dvije milijarde kuna, bez tendencije rasta. Statistika pokazuje da su pozitivni trendovi pojačani 2013. godine, kad je uvedena međustopa od 13 posto. Samo u toj godini broj poduzetnika u ugostiteljstvu porastao je za 18 posto, prihodi su narasli 40, a investicije 60 posto. Najavljene investicije za 2016. godinu iznose 4,3 milijarde kuna, a sadašnjom dinamikom rasta do 2019. mogle bi iznositi oko 7 milijardi. Povećanjem međustope PDV-a vratili bismo se na brojke iz 2012. godine, čime bismo u iduće tri godine propustili 12 milijardi kuna ulaganja”, upozorava Nikolaš.
Osim njihova izračuna, uskoro će biti dovršena detaljnija analiza utjecaja promjene porezne stope na sektor, koju po narudžbi Hrvatske gospodarske komore rade tvrtke HD Consulting i Proficiscor iz Zagreba.
Ta je analiza bila naručena prije najave povećanja PDV-a na ugostiteljstvo, dok su još vjerovali da bi on, naprotiv, mogao biti smanjen.
ZAMAH TURIZMA
“Svjedoci smo velikog investicijskog zamaha u turizmu u posljednjih šest godina, i to po stopi od 24 posto godišnje. Povećanje međustope utjecat će na smanjenje profita i dobiti poduzeća, a potom i na smanjenje investicijskog potencijala. Većina ulaganja, naime, financira se iz kredita za koje banke obično traže da vlasnici sudjeluju s trećinom kapitala, koji uglavnom ide iz dobiti poduzeća. Nije isključeno da će se to povećanje stope PDV-a vidjeti u korekciji cijena, ali to je ipak nešto o čemu će procjenu morati donijeti svako pojedinačno hotelsko poduzeće”, poručuje Sanja Čižmar iz HD Consultinga.
DOMINO-EFEKT
Bojazan se s hotelijera i ugostitelja prelila i na neke druge sektore koji su ovisni o turizmu.
U građevinskoj tvrtki GIP d.o.o, koja 90 posto prihoda ostvaruje od investicija u turizmu, boje se za poslovne rezultate u 2017. godini.
“Zadnjih par godina jako osjećamo povećanje investicija u turizmu, a bojimo se da će se povećanje poreznog opterećenja djelomično preliti i na naše poslove. Radimo s Valamarom, Plavom lagunom, Istraturistom i kampovima, prve najave od potencijalnih investitora sve idu u tom smjeru”, rekao je za Jutarnji direktor tvrtke Janko Erik.
Vinar i vlasnik OPG-a Franz Arman procjenjuje da 80 posto vina plasira u restorane i hotele te očekuje da će mu se povećanje međustope PDV-a odraziti na smanjenje prihoda od 15 do 20 posto.