Kad bi dobio još jednu šansu da vodi državne financije, ministar financija Boris Lalovac, kako je rekao u intervjuu Večernjem listu, svakako bi inzistirao “na kvalitetnijem planiranju proračuna”. Za to nedvojbeno ima dobar razlog.
Koliki problem predstavlja planiranje proračuna, govore i najnoviji podaci o njegovu izvršenju u protekloj godini. Još u rujnu, kad je napravljen rebalans, Ministarstvo financija planiralo je da će prihodi u 2015. godini iznositi 108,1 milijardu kuna.
Tri mjeseca kasnije ispostavilo se da su bili na razini od 106,9 milijardi kuna, odnosno 1,2 milijarde kuna manji. No, to je još mala omaška u usporedbi s onom kod ukupnih rashoda koji su manji za čak 4,3 milijarde kuna nego što se očekivalo u rujnu. Tako su umjesto 120,7 milijardi kuna na kraju iznosili 116,4 milijarde kuna.
Gotovinsko načelo
Kako je to moguće? Ako je suditi po ranijim objašnjenjima Lalovca, ministri na kraju ne stignu potrošiti ono što im je dodijeljeno, odnosno koliko su tražili. Međutim, prije će biti da objašnjenje leži u metodologiji, odnosno u činjenici da Ministarstvo financija sad raspolaže podacima koji se temelje na gotovinskom načelu, onom što je naplaćeno, ali neki troškovi tek trebaju stići na naplatu pa tek treba vidjeti što će pokazati obračunsko načelo. U svakom slučaju, za konačnu brojku trebat će pričekati koji mjesec, kad podatke objavi DZS i Eurostat.
Ipak, što sada dostupni podaci iz Ministarstva financija govore gdje su napravljene te uštede teške 4,3 milijarde kuna? Najveći dio od 1,1 milijardu kuna odnosi se na “pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države”, od čega se najveći dio odnosi na obveze prema međunarodnim institucijama i EU fondovima, odnosno na sufinanciranje određenih projekata. U slučaju da su te uštede doista realizirane, baš one nisu za neku pohvalu, jer je uglavnom riječ o sufinanciranju investicijskih projekata.
Dobar prihod od PDV-a
Osim toga, na “ostalim” rashodima, onima za nabavu imovine, kao i kupnju dionica ili dokapitalizaciju državnih poduzeća “uštedjelo” se gotovo dvije milijarde kuna. Na koncu, za plaće i materijalne rashode otišlo je po pola milijarde kuna manje nego što se mislilo u rujnu, dok se na subvencije potrošilo oko 200 milijuna kuna manje. Ako se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći koliki su bili rashodi, brojke o prihodima vjerojatno su pouzdane.
One govore da je od PDV-a ubrano 43,5 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna više od rujanskog plana, a 2,6 milijardi kuna više nego godinu ranije. Solidni su bili i prihodi od dobiti, iznosili su 6,2 milijarde kuna, oko 600 milijuna kuna više nego godinu ranije, a oko milijardu kuna više ubralo se i od trošarina. Kako je uvjeren da je u svom mandatu napravio velike uštede te da će deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji izunositi oko četiri posto, ministar Lalovac misli da njegovu nasljedniku neće biti veći problem ostvariti zahtjeve Europske komisije. Cilj je spustili deficit na 2,7 posto i on je uvjeren da će ova i sljedeća godina biti “dvije završne godine za potpunu fiskalnu konsolidaciju”.
Zahtjevi Bruxellesa
U 2016. godini smatra da će deficit trebati smanjiti za dodatne tri milijarde kuna, i to na način da se za polovicu tog iznosa smanje rashodi, a polovicu će pokriti rast prihoda. Kad bi se tako lako ostvarivale uštede koje se mjere u milijardama, kako to pokazuje ministar Lalovac, onda Hrvatskoj i ne bi bio problem proračun dovesti u red.
Međutim, on je sam na neizravan način priznao da mu planiranje nije jača strana i da su spomenute uštede izvan njegove moći “jer ministar financija nema utjecaja na planove drugih ministarstava, on samo prikuplja želje i pozdrave ministara, što nije dobro”. Na kraju, cilj novog ministra financija ne bi trebao biti samo ispunjavanje zahtjeva Europske komisije u pogledu visine deficita, već zaustavljanje rasta javnog duga i njegovo smanjivanje. Da bi se to postiglo, procjene stručnjaka su bile da bi ukupna fiskalna prilagodba, ili smanjenje deficita, trebala iznositi od šest do osam milijardi kuna.