Godišnje konzumiramo 350 milijuna tona mesa, ubijamo 72 milijarde pilića, tri milijarde pataka, milijardu svinja i preko 300 milijuna goveda. Je li to održivo? Koliko ćemo moći još tako? Što ćemo jesti za 50 godina? Je li rješenje takozvano biljno meso, odnosno plant-based prehrana?
- Recite mi, zašto pljeskavice ne bi mogle biti od batata, recimo? Mi cijelo vrijeme mislimo da meso mora biti životinjskog podrijetla, ali to je stvar definicije - govori na Eduard Beg, osnivač biljne mesnice Beg‘s Butchery.
U novoj epizodi podcasta Jutarnjeg lista ‘Na aparatima‘ stručnjak za biljno meso Eduard Beg dao nam je odgovore na neka goruća pitanja: ako jedem hamburger, uništavam li time planetu? Jesmo li puni životinjskih antibiotika? Može li biljno meso ikada biti - meso i zašto ga, iznenađujuće, vegeterijanci i vegani ne vole?
- Vegani i vegeterijanci se ljute jer to smatraju biljnom zamjenom ribe i mesa, a oni to ne jedu i njima to ne treba. Međutim, proizvodi od biljnog mesa i tako su prvenstvno usmjerni mesoždere, a ne vegane - napominje.
Plant-based namirnice su zapravo namirnice poput sira, pljeskavice, sarme, lososa, ali nisu životinjskog podrijetla, nego se dobivaju iz biljaka - soje, graška ili boba. A kako prodati ideju biljnog mesa jednom klasičnom mesožderu?
Prema Begu, dovoljno je spomenuti sve razloge zašto je naša prehrambena industrija danas postala neodrživa.
- Mi želimo da nam životnje danas brže rastu, da ih možemo brzo zaklati i okrenuti. A zbog toga ih pucamo antibioticima, hormonima i steroidima. I onda to konzumiramo. Pa pogledajte samo koliko ljudskom tijelu danas treba da se raspadne, a koliko je trebalo prije... - priča.
Što se budućnosti tiče, prema Begu, konzumacija mesa neće tako skoro nestati, ali kroz plant-based prehranu, pritisak na peradarstvo i stočarstvo može se smanjiti, a meso koje proizvodimo postati kvalitetnije.
Cijelu emisiju pogledajte ispod.