U 2014. godini Svjetska banka očekuje rast troškova zaduživanja zbog stezanja monetarne politike u SAD-u, kao i nastavak neizvjesnosti oko dužničke krize u eurozoni, a u takvom okruženju hrvatskim vlastima se preporuča da održe makroekonomsku stabilnost i iskoriste ulazak u poceduru prekomjernog deficita za vraćanje vjerodostojnosti javnim financijama.
Pritom se smanjenje deficita, smatra Sanja Madžarević-Šujster, glavna ekonomistica u Ureda Svjetske banke, ne bi trebalo provoditi povećanjem prihoda, već smanjivanjem rashoda.
OPTIMISTIČNE PROGNOZE HNB-a 'BDP će u 2014. godini rasti, a krediti stanovništvu pasti'
- Na prihodnoj strani mogućnosti su mahom iskorištene. Ostaje još prostor u području bolje naplate poreze, ali ne i za povećanje poreznih stopa - rekla je Mađžarević-Šujster prilikom predstavljanja polugodišnjeg izvješća o zemljama EU11. Ipak, u srednjom roku smatra da bi bilo dobro uvesti porez na nekrentine. S obzirom da bi on zamijenio nekoliko drugih poreza, od njega ne treba očekivati značajnije prihode, ali imao bi pozitivan učinak u smislu boljeg funkcioniranja tržišta nekretnina, zemljišnih knjiga i primjene imovinskog cenzusa u području socijalnih naknada.
Dok predstavnici HNS-a ocjenjuju da za preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine gospodarski oporavak, u Svjetskoj banci smantraju da je zato najvažnija tehnička priprema, a ona je vrlo zahtjevna. Ako bi je Hrvatska, primjerice, završila iduće godine, nema razloga da primjena zakona ne počne već 2015. godine. Kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, smatraju u Svjetskoj banci, Vlada zato ima prostor na rashodnoj strani, “koji je i dalje širok”.
Iako je određeni napredak učinjen u području mirovinskog sustava i socijalnih naknada, moguće će daljnje produbljavanje reformi, prije svega kod primjene imovinskog cenzusa pri dodjeli određenih naknada. Isto vrijedi i za javnu upravu, gdje je počelo harmonizacija kolektivnih ugovora i plaća, ali treba otvoriti i pitanje broja zaposlenih. Prostora za uštede ima i kod izdataka za subvencije poljprivredi, za željeznice kao i za poduzeća u državnom vlasništvu.
Prema mišljenju Svjetske banke Vlada bi trebala ubrzati i proces privatizacije jer država još uvijek ima udjele u oko 500 poduzeća, te raditi na daljnjem poboljšanju poslovne klime i podizanja konkurentnosti ekonomije. Ohrabrujućim smatra promjenu zakonodavstva kako bi se ubrzao postupak dobivanja građevinskih dozvola, a u 2014. godini očekuje se i promjena Zakona o trgovčkim društvima, odnosno bolja zaštita vlasničkih prava.
Jednako ohrabrujućim Svjetska banka smatra i podatak da je oko 4,5 milijardi kuna spremnih investicijskih projekata koji će iduće godine biti u različitim fazama gradnje, što pripisuje rješavanju nekih birokratskih prepreka. Upravo zahvaljujući tim privatnim investicijama Hrvatska bi idueće godine trebala izaći iz recesije. Slično kao i HNB, Svjetska banka vjeruje da će BDP porasti 0,8 posto, a zaposlenost će se povećati za 0,2 posto.