'Republika Hrvatska još uvijek nije spremna zatvoriti Poglavlje 23, s obzirom na njegovu bit - osiguranje odgovarajuće razine vladavine prava putem djelotvornog pravosudnog sustava i mehanizama zaštite ljudskih prava. Naime, zatvaranje Poglavlja 23 predmnijevalo bi da su pozitivne promjene u vladavini prava nepovratne, što još uvijek nije slučaj' - smatraju u Centru za LGBT ravnopravnost (udruge LORI, Queer Zagreb i Zagreb Pride).
Centar od Vlade RH i Nacionalnog odbora očekuje da javnosti što prije podastru izvješće o provedbi mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23, a smatra i da zločin iz mržnje treba postati kazneno djelo.
'Zaštita od diskriminacije i poštovanje ljudskih prava važan su dio Poglavlja 23. U Hrvatskoj su nacionalna i etnička pripadnost, odnosno seksualna orijentacija i rodno izražavanje najčešće osnove diskriminacije i zločina motiviranih mržnjom.
Prema podacima nadležnih institucija u prošloj je godini zabilježeno 20-ak slučajeva zločina iz mržnje, a svega tri po osnovi seksualne orijentacije, što ne pokazuje stvaran broj zločina iz mržnje koji su dokumentirale udruge, a koji je višestruko veći.
Stoga smatramo da je potrebno više napora u primjeni i implementaciji Zakona o suzbijanju diskriminacije, ali tražimo da se u članku 9. tog zakona, koji propisuje slučajeve izuzeća od diskriminacije, stavak 9. i 10. stave izvan snage, budući da izravno diskriminiraju državljane/ke drugih zemalja i osobe u istospolnim zajednicama.
Također tražimo da se kaznena djela motivirana mržnjom, kao i napadi na branitelje/ce ljudskih prava, zviždače/ce i novinare/ke kroz promjene Kaznenog zakona definiraju kao kvalificirani oblik odgovarajućeg kaznenog djela' – stoji u priopćenju Centra za LGBT ravnopravnost.