Dok se u Saboru vrlo živopisno raspravlja o načinu rada HNB-a, iz Europske centralne banke stiglo je i drugo očitovanje o zakonskim promjenama na kojima inzistira Most. Na zahtjev Ministarstva financija od 4. listopada, a koji se odnosi na novi prijedlog izmjena Zakona o HNB-u, ECB je odgovorio da je zadovoljan činjenicom što je Hrvatska prihvatila neke sugestije, ali obrazloženje na sedam stranica sugerira da je to je još uvijek daleko od prihvatljivog rješenja.
I dalje je sporno pitanje što će Držana revizija raditi u HNB-u, te zašto će Sabor glasovati o izvješćima centralne banke, umjesto da ih samo primi na znanje.
U slučaju najvažnije izmjene, da Državna revizija nadzire i HNB, Hrvatska je prihvatila prijedlog ECB-a da je u tom slučaju nužno mijenjati i Zakon o Državnom uredu za reviziju, ali ga nije dostavila na ocjenu. Kako se navodi u očitovanju koje potpisuje predsjednik ECB-a Mario Draghi, “cijenili bismo kada bi nam bio dostavljen zahtjev za savjetovanje o tim izmjenama”.
Sudeći po javnoj raspravi, neke saborske zastupnike zanima isključivo to na što HNB troši novac. Suprotno tome, ECB inzistira na neovisnosti središnje banke i zato želi da se vrlo precizno definiraju ovlasti Državne revizije. U tom smislu smatra da je zakon “nejasan, proturječan i ne udovoljava uvjetima i zaštitnim mjerama na niz važnih aspekata”. Tako objašnjava da se na jednom mjestu iz revizije isključuju aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje ciljeva i izvršavanje zadataka utvrđenih Ustavom (cijene, tečaj), a u drugim odredbama se “proširuje opseg revizije, među ostalim na postupak ocjenjivanja ostvaruju li se programi, projekti i aktivnosti HNB-a učinkovito...” U svakom slučaju to dovodi do “pravne sumnje o jasnom opsegu revizije od strane Državnog ureda za reviziju”.
Druga nejasnoća odnosi se na ocjenjivanje poslovnih knjiga i računa HNB-a. Dok bi prijedlogom zakona to trebalo biti u nadležnosti Državne revizije, “radi izražavanja mišljenja jesu li u skladu s mjerodavnim financijsko-izvještajnim pravnim okvirom”, ECB smatra da je to posao neovisnih vanjskih revizora koji su zbog svoje neovisnosti i stručnosti “primjereniji za obavljanje revizije financijskih izvještaja nacionalne središnje banke od državnog tijela”. Nadalje, ECB traži da se iz revizije jasno izuzmu i zadaci HNB-a povezani s Europskim sustavom središnjih banaka, što se posebno odnosi na povjerljivost podataka.
“Pristup Državnog ureda za reviziju povjerljivim informacijama HNB-a mora biti ograničen na ono što je nužno potrebno za izvršavanje zakonom propisanih zadaća državnog revizora”, stoji u očitovanju ECB-a.
U slučaju druge važne izmjene koju traži Most, da Sabor glasuje o godišnjem izvješću i polugodišnjoj informaciji HNB-a, a ne samo da ih prima na znanje, ECB i dalje ne shvaća što je smisao toga. Stoga upozorava da bi takva nadležnost Sabora utjecala na institucionalnu neovisnost HNB-a “jer prelazi obvezu transparentnosti i odgovornosti središnje banke prema nacionalnom parlamentu”. Odlukom o tome hoće li usvojiti njegova izvješća, pojašnjava ECB, Sabor bi mogao dati izravne ili neizravne upute HNB-u u pogledu izmjene godišnjeg izvješća ili osporavanja procjena o stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Naposljetku, oko trećeg prijedloga koji se odnosi na smanjenje broja mandata guvernera i drugih članova savjeta na najviše dva čini se da je postignuta suglasnost. Hrvatska je prihvatila raniji prijedlog ECB-a da se sadašnjim članovima savjeta jamči da će mandat moći odraditi do kraja. Isto tako, zakon se neće primjenjivati retroaktivno, što znači da se mandati odsluženi u prošlosti ne bi uzeli u obzir pri izračunavanju ograničenja od dva mandata. Jedini savjet koji ECB još daje jest da se u prijedlogu zakona doda izričita odredba na temelju koje bi članovi Savjeta HNB-a mogli nedvojbeno shvatiti koji je maksimalni broj mandata koji mogu služiti. Ako bi zastupnici slijedili upute ECB-a, prijedlog novog zakona o HNB-u morat će opet na popravni, a usuglašavanje s Frankfurtom još će potrajati. U tom slučaju, od početnih zahtjeva Mosta zapravo bi malo toga ostalo.
Saborski zastupnici poduprli namjeru da se rad HNB-a učini transparentnijim
Saborski zastupnici u nastavku rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) poduprli su namjeru da se njezin rad učini transparentnijim, posebice s obzirom na prošle slučajeve kada je, kako smatraju, propustila adekvatno reagirati.
Boris Lalovac iz SDP-a rekao je kako je u slučaju kredita u švicarskim francima HNB objavio do kojih će sve konzekvencija dovesti konverzija takvih kredita, ali da se ništa od toga nije dogodilo.
"HNB je naveo da će porasti kamatne stope na eure, da će nam i dalje padati rejting, da će svi izbjegavati Hrvatsku, da će nam se dogoditi potpuni kolaps, no ništa se od toga nije dogodilo", rekao je Lalovac te upitao kakva je tu odgovornost HNB-a.
Upozorio je i na slučaj ovrhe HNB-a nad Financijskom institucijom (FINA) u visini od 150 milijuna kuna na temelju pravnog spora koji je trajao 12 godina i ugrozio njezino poslovanje. "Je li to glavna funkcija HNB-a? Je li to funkcija Narodne banke da ovrši državnu instituciju, da je dovede pred bankrot?" upitao je.
Božica Makar rekla je u ime Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a da se često čuju kritike o visokim materijalnim troškovima, visokim plaćama u HNB-u i povlasticama, ali one su uglavnom dolazile iz medija.
"Međutim, kada ćemo imati mogućnost uvida u te podatke možda ćemo se uvjeriti u nešto drugo, možda će se neke stvari demantirati, možda ćemo zaključiti da zapravo u HNB-u jako paze kako troše ta sredstva, međutim u ovom momentu mi to ne znamo", istaknula je te dodala kako je važno zadržati neovisnost HNB-a.
Branimir Bunjac iz Živog zida kritizirao je zašto se cijelo vrijeme govori o neovisnosti HNB-a od Hrvatskog sabora i Vlade, a ne spominje neovisnost o stranim revizorima i stranim poslovnim bankama.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a Grozdana Perić rekla je kako je stajalište tog kluba da je to vrlo kvalitetan pomak u smislu promjene načina rada i poslovanja ali i da je u cijelom sustavu bitno - s obzirom na to da smo članica Europske unije - poštovati odredbe zajednice i mišljenje Europske središnje banke.
Davor Vlaović iz Kluba zastupnika HSS-a rekao je kako je zbog monetarne politike HNB-a više od 350 tisuća ljudi blokirano, više od 800 tisuća je na granici siromaštva, a više od 100 tisuća stanovnika, pogotovo mladih, iselilo se iz Hrvatske. "To je rezultanta poslovanja Narodne banke, komercijalnih banaka u Hrvatskoj", ocijenio je, ističući da su Vlada i ministarstva trebali biti "gromobran za maloga hrvatskog čovjeka".
Smatra da je potrebna sveobuhvatna rasprava o poslovanju HNB-a te ukupnoj monetarnoj i fiskalnoj politici kako bi se pronašao način da se pomogne poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima.
Saborski zastupnici predložili su također da se do drugog čitanja prijedlog zakona nadopuni u dijelu koji se odnosi na prihvaćanje izvješća HNB-a u Saboru i koje bi bile konzekvencije ako se ono ne prihvati.
Sabor sutra nastavlja rad u 9,30 sati pojedinačnom raspravom o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o HNB-u.