Povjerenik Europske Unije za regionalnu politiku, Johannes Hahn, prvi se put vratio potpuno zadovoljan iz posjeta Hrvatskoj.
U razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu Hahn je posebno izrazio zadovoljstvo razinom pripremljenosti Hrvatske za korištenje fondova EU, a njegov resor upravlja strukturnim fondovima, što je i najveći dio iz ukupnih fondova EU koje će Hrvatska nakon članstva imati na raspolaganju.
- Tijekom prijašnjih posjeta uvijek je glavna tema bila spremnost Hrvatske za apsorpciju fondova EU. Stvari su se značajno popravile - rekao je Hahn i dodao da je i Hrvatska sada u stanju sama upravljati tim fondovima prema postojećim pravilima EU.
Upozorio je da je skok s prijašnjih pretpristupnih fondova na fondove na koje će Hrvatska imati pristup kao članica “ogroman”.
Osam milijardi eura
Povjerenik Hahn ima u svom resoru korištenje strukturnih i regionalnih fondova koji će u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju za Hrvatsku iznositi više od 8 milijardi eura.
Među izazovima koje je spomenuo za Hrvatsku je i zadržavanje stručnjaka koji su zaposleni u državnim službama za strukturne fondove, njih više od 200, jer će od njihova rada umnogome ovisiti kako će se ti fondovi koristiti. Upozorio je da bi ti ljudi mogli biti zanimljivi privatnom sektoru te da će EU dopustiti i korištenje fondova za tehničku pomoć kako bi se njima davao dodatak na plaću.
- Bitno je te ljude zaposliti, uvježbavati ih, ali i zadržati na tim mjestima - rekao je Hahn, koji je spomenuo primjere nekih drugih država koje su imale problem u zadržavanju stručnjaka u tim agencijama. Prema informacijama iz EU, stručnjacima koji sada rade na tim mjestima hrvatska Vlada već sada daje dodatak na plaću od 30 posto.
Europski je povjerenik Austrijanac koji kaže da ga posebno raduje skoro članstvo Hrvatske u EU, ponavlja da će od posla na terenu, ne samo na nacionalnoj nego i na regionalnoj i lolaknoj razini, ovisiti koliko će Hrvatska uspjeti koristiti ogromne fondove koji će joj biti na raspolaganju.
Zato bi Hrvatska, prema njegovim riječima, morala kapacitete za korištenje fondova izgraditi prvo na nacionalnoj razini, ali i po županijama i općinama.
Upravljanje fondovima
Činjenica da je Europska komisija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj da sama upravlja korištenjem novca iz fondova EU dokaz je da je Hrvatska u zadnji čas, ali na vrijeme, ispunila stroge uvjete Unije. To znači da postoji sustav koji će upravljati tim fondovima, nadgledati primjenu, a poslije i provoditi reviziju.
Hrvatska će stalno morati uvjeravati Bruxelles da taj sustav funkcionira i da nema zloporaba. Međutim, kako kaže i povjerenik Hahn, za svaki projekt za koji je ukupna investicija veća od 50 milijuna eura, uz odluku nadležnih institucija u Hrvatskoj, trebat će i odobrenje Europske komisije.
Za projekte u transportu ta svota je za one iznad 75 milijuna eura. EU također ima mogućnost provoditi reviziju, a u slučaju sumnje na prevare i ured za suzbijanje prevara OLAF može provoditi istrage.
Povjerenik Hahn rekao je da sada u Hrvatskoj postoji sustav za koji vjeruje da će dobro funkcionirati.
Lagumdžija i Pusić o mostu na Pelješcu
Danas će se u Bruxellesu održati trojni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i BiH Vesne Pusić i Zlatka Lagumdžije s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Füleom. Taj sastanak je nastavak priprema za reguliranje prijelaza granice za osobe i robu nakon što Hrvatska uđe u Uniju.
Uprava za proširenje EU pristala je financirati i studiju o Pelješkom mostu ili nekom drugom obliku spajanja dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske. Povjerenik EU za regionalnu politiku Johannes Hahn jučer je u Bruxellesu najavio da će ta studija biti gotova u ljeto. Ona će pokazati koja je najbolja opcija i onda će se odlučiti hoće li EU financirati taj projekt ili ne. U EU su upozorili da se spremnost na financiranje studije ne može shvatiti kao jamstvo da će EU financirati i provedbu projekta.