Europska Unija od Hrvatske očekuje da, bez obzira na osjetljivost toga pitanja, primjeni svoj zakon i kad je riječ o uporabi ćirilice u Vukovaru te nastavi napore radi unapređenja međuetničkog pomirenja u tom ratom pogođenom području, rekli su danas Jutarnjem u Bruxellesu izvori iz EU koji se pribojavaju da bi desni krugovi u Hrvatskoj uoči predstojećih lokalnih izbora to mogli zloupotrijebiti. Peter Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje u Europskoj komisiji, nije htio posebno komentirati taj slučaj, ali je rekao da EU “želi podsjetiti na načela na kojima počiva Unija, a to su vladavina prava i zaštita manjina”.
- Građani moraju poštovati zakone, a Vlada mora osigurati da se zakoni primjenjuju. To se očekuje od države koja postaje članica Europske Unije, a od političkih i drugih lidera očekuje se da svojim izjavama ne ugroze proces pomirenja i suživota - izjavio je Stano. Diplomatski izvori iz EU , na upit jesu li zabrinuti da bi taj problem mogao utjecati i na buduće izvješće monitoringa Europske komisije, ustvrdili su da “u principu nisu zabrinuti jer vjeruju da će hrvatska vlast provesti svoj zakon”.
Ne sumnjamo u Zagreb
- Nemamo nikakvog razloga sumnjati u spremnost hrvatske Vlade da nastavi primjenjivati sve zakone koji promiču i štite prava nacionalnih manjina. Očekujemo da Vlada u vezi s tim ima potporu i drugih političkih stranaka jer se ne radi samo o obvezama za članstvo u EU, već i o vladavini prava i poštovanju vlastitih zakona - izjavio je jedan visoki diplomat Europske Unije. Isti je izvor rekao kako ne bi bilo dobro da nakon prosvjeda u Vukovaru situacija i debata o tome u Hrvatskoj eskaliraju te da to pitanje postane ključno upravo u vrijeme kada će se usvajati i objaviti zadnji izvještaj monitoringa.
Naši izvori u EU rekli su da “upravo zbog toga što je Vukovar osjetljivo pitanje i što je toliko propatio u ratu, taj grad treba ostaviti izvan političkih konfrontacija”. Naglasili su i to da će Vukovar, nakon što Hrvatska postane članica Unije, imati veće mogućnosti dobivati novac za obnovu i razvoj iz raznih europskih fondova.
- Hrvatska dobro primjenjuje svoje zakone o manjinama. Ona je po tom pitanju sjajan primjer. Ima nekih problema koji se ne mogu tako lako riješiti, ali je jasno da u Hrvatskoj postoji volja da se štite i unapređuju manjinska prava - rekao je jedan dužnosnik EU.
Ulazak u EU
No, naglasio je da se takva politika mora nastaviti i pošto Hrvatska postane članica Unije jer samim ulaskom njezine obveze neće prestati. Od problema oko zaštite prava manjina, u Europskoj Uniji i dalje spominju nedovoljnu zastupljenost pripadnika manjina u državnim institucijama. “Razina zapošljavanja pripadnika manjina u državnoj administraciji i pravosuđu još je ispod razine koju je postavio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Iako se to možda može objasniti relativno malim brojem novih zapošljavanja zbog opće gospodarske krize, potrebni su veći napori kako bi se osigurala primjena toga plana”, pisalo je u zadnjem izvješću o monitoringu, gdje je navedeno i da Hrvatska nastavlja ispunjavati zakon o zaštiti manjina.
Tuđman, Sanader...
- Bio bi loš znak kada bi sada, uoči ulaska u EU, ili čak nakon stupanja u članstvo, Hrvatska po tom pitanju učinila korak natrag. Čvrsto vjerujemo da to neće biti slučaj te da će Hrvatska kad je o tome riječ i dalje biti pozitivan primjer - zaključili su u EU.
Najnoviji zahtjevi koji dolaze iz vrha Hrvatske demokratske zajednice i traženje moratorija na uvođenje ćirilice u Vukovaru, u dijametralnoj su suprotnosti sa stavovima koje je zastupao HDZ u vrijeme kada je vodio Hrvatsku.
U različitim vremenskim razdobljima, predsjednik Franjo Tuđman kao i premijeri Ivo Sanader i Jadranka Kosor, eksplicitno su pripadnicima srpske nacionalne manjine garantirali njihova prava, a među ostalim i upotrebu dvojezičnosti u mjestima u kojima Srbi (kao i pripadnici drugih manjina) čine više od trećine pučanstvajavila skoro uvođenje dvojezičnih natpisa u Vukovaru, Karamarkov HDZ počeo je mijenjati stajalište i de facto se svrstao među protivnike dvojezičnosti.
‘Ništa ne znamo o stavu EU’
"Stvarno nemamo nikakve informacije da Europska unija inzistra na uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru. Takve zahtjeve nismo dobili ni službeno, ali čak niti u neslužbenim kontaktima s europskim diplomatima, i ovo je prvi glas", iznenađeno je komentirao visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova vijest kako se u Bruxellesu pažljivo prati razvoj situacije oko uvođenja dvojezičnih natpisa.
Sugovornik Jutarnjeg lista je ustvrdio kako do ovog ponedjeljka nije bilo nikakvih reakcija iz EU, tim više jer u tamošnjim državama postoji različita praksa kada se radi o stupnju prava nacionalnih manjina.