U hrvatskom političkom karuselu, gdje se događaji odvijaju nevjerojatnom brzinom, tko zna što će se još dogoditi dok Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izrekne svoje mišljenje o Tomislavu Karamarku i “aferi Konzultantica”. Sada je sve u rukama članova povjerenstva Dalije Orešković, Tatijane Vučetić, Davorina Ivanjeka, Branke Lukačević, dok se kriminalist Boris Spudić, kojeg je u studenome 2008. tadašnji novi ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko imenovao načelnikom Uprave kriminalističke policije, a bio je i jedno vrijeme njegov savjetnik, izuzeo iz predmeta.
Izvjestitelj je bivši sudac Općinskog suda u Varaždinu Davorin Ivanjek, a sada se još čeka da pristigne sva dokumentacija, prije svega famoznog “trećeg čovjeka” Joze Petrovića.
A od stava Povjerenstva u mnogočemu ovisi kako će dalje ići politička karijera Tomislava Karamarka. Ako Povjerenstvo zaključi da je bilo sukoba interesa, za Karamarka bi to moglo biti kobno i gotovo je sigurno da će njegova politička karijera biti završena. Ako Povjerenstvo ustanovi da nije bilo sukoba interesa, uz ono “ali...”, predsjednik HDZ-a i trenutačno prvi potpredsjednik Vlade morat će uložiti silan napor da “ispegla” cijeli slučaj. Ako Povjerenstvo u potpunosti odbaci svaku sumnju na sukob interesa, bez tog “ali...”, Tomislav Karamarko moći će daleko lakše ploviti hrvatskim političkim vodama i voditi HDZ prema najvjerojatnijim novim izborima.
Dalija Orešković,Tatijana Vučetić, Davorin Ivanjek i Branka Lukačević
Naelektrizirana situacija
U ovoj naelektriziranoj situaciji, kada od mišljenja Povjerenstva mnogo toga ovisi, šire se i mnoge priče i teorije koje je gotovo nemoguće provjeriti. Jedna od njih je i da ima pritisaka na članove Povjerenstva, pa i predsjednicu Daliju Orešković, pa da je i to bio razlog iznenadnog posjeta Tihomira Oreškovića SOA-i. “Vjerujte, to nije točno. Nikakvih pritisaka nije bilo, niti ih ima. Možda Dalija izgleda krhko, ali on je vrlo čvrsta žena i ne bi nikada dopustila pritiske”, potvrdio nam je izvor blizak predsjednici Povjerenstva. Možda su i sami korijeni odakle potječe Dalija Orešković, iz Široke Kule pokraj Gospića, razlog te čvrstine mlade žene čijeg su rođaka Marka Oreškovića Krntiju, partizanskog narodnog heroja, ubili četnici. Sudbina Marka Oreškovića, Hrvata po majci i ocu, španjolskog borca i jednog od organizatora partizanskog otpora u Lici do dana današnjeg nije potpuno razjašnjena, a ima i teorija da su ga ubili partizani. A u tom ličkom kraju, oko Široke Kule odakle je i Dalija Orešković, 90-ih su četnici ubili najmanje 40-ak ljudi. “Jaka je ona žena, jača nego što se vidi i misli.”
Nije ovo ni prvi put što se Karamarko susreće s Povjerenstvom jer je prije godinu dana, uoči parlamentarnih izbora, na trenutak ostavio luksuzni Mercedesov terenac pred bolnicom gdje je dovezao oca. Ustanovljeno je da automobil ML 350 vrijedan gotovo 100.000 eura nije njegov, već da je dio poslovnog aranžmana Ane Šarić, s kojom u to vrijeme nije bio u braku. Kako su zajedno živjeli manje od tri godine, Povjerenstvo je zaključilo da nije bio obavezan u imovinskoj kartici navesti podatke za Anu Šarić, jer Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne definira precizno pojam izvanbračne zajednice.
Povoljan kredit
Tvrdim rječnikom rečeno, Zakonom o sprečavanju sukoba interesa “uređeno je sprečavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti”, a na 140. sjednici Povjerenstva 2. lipnja na dnevnom redu protagonisti su bile sitne političke ribe, od gradonačelnice Ozlja te Novog Marofa i Orahovice. Među “teškašima” bio je samo predmet M-96 na zahtjev ministra graditeljstva Lovre Kuščevića, a poziv za sjednicu potpisala je diplomirana pravnica Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva, koja najčešće i istupa u javnosti.
Kada je Tomislav Karamarko stupio na novu dužnost kao prvi potpredsjednik Vlade, morao je dostaviti podatke za imovinsku karticu, pa tako i za Anu Karamarko s kojom se u međuvremenu oženio. Iz tog se dokumenta vidi i da je šef HDZ-a dobio u jednoj banci jako povoljan kredit s kamatom od 2 posto, a druge su mu zaračunale kamatu od 8,65 posto, 4,91 posto, 5,60 posto, 9,95 posto. Ali, povoljnije kamate za političare, a primjera je bezbroj, od bivšeg premijera Zorana Milanovića nadalje, ionako nikad nisu bile tema koja je posebno senzibilizirala hrvatsku javnost.
Premda Povjerenstvo nije tijelo progona, ima pravo izreći novčanu kaznu političarima za koje se ustanovi da su bili u sukobu interesa, a do sada je duga lista onih koji su kažnjeni. Za većinu to nije bila neka posebna prepreka nastaviti političku karijeru, a javnost naviknuta na sve moguće afere i aferice, kako onih na vlasti, tako i onih u oporbi, prelazila je preko ‘sitnih’ nepodopština.
“Slučaj Konzultantica” ipak je poseban, a epilog se odvija u krajnje dramatičnim okolnostima s kakvima se Hrvatska do sada nije suočila. Potpis na stav Povjerenstva, kao i kod brojnih slučajeva do sada, dat će predsjednica tog tijela Dalija Orešković.
“Iskreno, zbog svojih godina nisam očekivala da ću biti izabrana, pogotovo ne za predsjednicu Povjerenstva”, rekla je u siječnju 2013. Dalija Orešković, tada 35-godišnja pravnica koja je u životopisu navela da je završila između ostalog i Osnovnu glazbenu školu Ivana Zajca, i to klavir. U međuvremenu su još neki detalji iz njenog privatnog života došli do javnosti, poput onog da ima blizanke s pravnikom Franom Leticom, sinom dr. Slavena Letice. A Leticu starijeg je zastupala i kao odvjetnica kada ga je tužio Željko Bagić, bivši predstojnik Ureda predsjednika Stipe Mesića.
Na fotografiji: Zdravko Mamić, Tomislav Karamarko i Ana Šarić
Zanimljiv put izbora
Bio je zanimljiv put izbora Povjerenstva. Stiglo je čak 199 prijava za posao s plaćom od 17.000 kuna, a saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove kojim je predsjedao Šime Lučin zaključio je da su tri prijave došle nakon roka i u startu su odbačene. Za člana Povjerenstva prijavilo se 166 kandidata, a trideset za predsjednika, jer je uvjet bio da je pravnik s položenim pravosudnim ispitom. Pedeset prijava odmah je nakon pregleda dokumentacije odbačeno, a oni koji su ušli u konkurenciju morali su potpisati da pristaju na sigurnosnu provjeru.
Na listi zainteresiranih bili su i mnogi novinari, Vlado Rajić, Marinko Jurasić, Suzana Varošanec, Ana Raić Knežević, ali i mnogi državni službenici, poput županijskog državnog odvjetnika Ivice Ovčara ili bivše državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Tatijane Vučetić, koja je na kraju izabrana i postala zamjenica predsjednice. Mediji su zabilježili da je konkurirao i Boris Spudić, koji će biti i izabran, a za njega je rečeno da je kao bivši šef Kriminalističke policije u Ravnateljsku policije “u mandatu Tomislava Karamarka, čiji je bio i savjetnik, završio na ledu, a tamo ostao i kada je ‘na vlast’ došao Ranko Ostojić”. Među pristiglim molbama bila je i ona bivšeg šefa osječke policije Josipa Begovića, koji se nije dobro proveo kada je potegnuo istragu zbog malverzacija u zatvorskom pogonu za proizvodnju radijatora u Lipovici, a javili su se i neki koji su sami imali problema s korupcijom ili bili optuženi za nasilništvo i nepotizam.
Posao za 17 tisuća kuna
Posao u Povjerenstvu željeli su liječnici, obavještajci, sveučilišni profesori, pa čak i inovator koji je radio na zbirci edukacijskih igara za proučavanje Biblije. Svi su oni htjeli imati pod povećalom saborske zastupnike, članove Vlade, ali i šefa države, guvernera Narodne banke ili načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Na kraju je izbor sužen na deset kandidata, a na tajnom glasanju izabrano je petero koji su imali natpolovičnu većinu svih zastupnika. Od 84 zastupnika čak je 81 glasao za izbor Dalije Orešković. Ni tada izbor nije prošao u harmoničnoj atmosferi, jer su se porječkali Igor Dragovan i Gordan Jandroković, a spominjali su se “majmuni”, “banditizam” i ostale riječi iz standardnog repertoara uvreda naših političara, odmah nakon što je predsjednik Sabora Josip Leko čestitao imenovanim članovima Povjerenstva, očekujući da će tu “časnu dužnost obnašati neovisno i sukladno zakonu”. Tadašnja oporba, HDZ, zamjerila je lijevoj koaliciji da se uopće nije usuglašavala oko izbora članova Povjerenstva, a Davorin Mlakar je rekao “demokracija je vladavina naroda, a ne vladavina na silu”.
Bilo kako bilo, petero izabranih dobilo je najpoželjniji državni posao, a sada su pred najvećim izazovom od kako je Povjerenstvo izabrano.
Test provjere objektivnosti
Dalija Orešković u početku je bila dosta kruta u obrazlaganju odluka Povjerenstva, ali je vremenom stekla rutinu i sada djeluje posve čvrsto i uvjerljivo. “U Hrvatskoj više ne smiju pod normalno biti prihvaćene izjave ‘tko je jamio, jamio je’ ili ‘budala je onaj tko se nije obogatio’”, rekla je u jednom intervjuu, ali i naglasila da se boji lošeg mišljenja o njihovu radu kada im se mandat približi kraju. “Ne bih to sebi mogla oprostiti.”
Saznali smo i da joj nedostaje odvjetnički posao, a da rijetke trenutke odmora koristi za sviranje na klaviru. “Nisam kao Josipović”, priznala je, ali i energično demantirala da je bilo tko doživljava kao zvijezdu, posebno ne političku. I sama je ispunila imovinsku karticu iz koje je vidljivo da je otplaćivala kredit u švicarcima, da sa suprugom odvjetnikom Franom Leticom živi u malom stanu od 52 kvadrata, a voze se u starom Citroënu i posjeduju motocikl koji je registriran na suprugovo ime. Kada je riječ o štednji, iznosi su za naše prilike dosta respektabilni, ali sve u svemu ništa naročito za dvoje obrazovanih ljudi.
Što se sve događa u obitelji Dalije Orešković možda se najbolje može vidjeti na Facebook profilu zaljubljenog djeda Slavena Letice koji pasionirano opisuje svaki događaj u životu svojih unuka, pa i tako djece svog sina i snahe. “Kako i sam ne bih bio u interesnom sukobu, moram još jednom kazati da mi je Dalija Orešković snaha i mama naših blizanki Meri i Leonore, ali moram napisati i to da sam jako zadovoljan kako je definirala ‘test provjere objektivnosti’ odluka Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa: ‘Mislim da ne postoje (politički) pritisci. Prvenstveno govorim u svoje ime. Mi smo svjesni odgovornosti koja je na nama. Politički trenutak ima neke druge razloge, ali moramo voditi računa o tome da naša odluka i nakon proteka godina izdrži test provjere njezine objektivnosti. Nećemo podleći pritisku trenutka, a vjerujem da će ono što ćemo izreći biti dobra pouka svima za ubuduće’’’, napisao je Letica.
Idilična slika
Tako idilična slika o Povjerenstvu često ipak nije stvarana u javnosti od onih koje su “petorica veličanstvenih” znali istražiti i kazniti. Ne tako davno pobunio se hadezeovac Josip Đakić kada je Povjerenstvo raspravljalo o tome gdje je završio novac iz predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović.
“Krimen je to koji zapravo nije opisan i mislim da apsolutno ne postoji pravo i mogućnost Povjerenstva da u takvim situacijama, kada nema mogućnost kažnjavanja, nema čvrstih dokaza, da je se osuđuje da je surađivala s bivšom strankom, što nije smjela.” Na meti Povjerenstva nisu bili “samo” lijevi ili desni, već svi podjednako, pa se tako na dnevnom redu našao i slučaj bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića koji je s obitelji odletio na Lošinj privatnim zrakoplovom. Ustanovljeno je i da Peđa Grbin nije sve uredno zapisao u svojoj imovinskoj kartici, a 2014. godine kazne za dužnosnike koji su bili u sukobu interesa iznosile su pola milijuna kuna.
Šegon najteži predmet
Dalija Orešković je priznala da joj je najveći pritisak do sada, ako se ne računa sve ovo što se ovih dana događa oko šefa HDZ-a, bio u slučaju Branka Šegona, iako su na dnevnom redu Povjerenstva bili gotovo svi - Zoran Milanović, Ivo Josipović, Ivan Jakovčić, Ivan Račan, Milan Bandić, Željko Kerum, Andrea Zlatar-Violić i mnogi drugi.
“Na tjednoj razini imamo više predmeta i uspješno ih rješavamo”, kaže Dalija Orešković, uz napomenu da su sve odluke Povjerenstva dostupne na internetu od prve godine mandata kada je bilo 230 mišljenja i očitovanja. “Ondje je priložena sva dokumentacija o kojoj smo raspravljali, tako da to u konačnici smatram puno važnijim od statistike, doista impresivne. Usuđujem se reći da se mogu primijetiti pozitivni pomaci jer je sve više dužnosnika koji od Povjerenstva traže mišljenje kada se nađu u dvojbenoj situaciji”.
Povjerenstvo ima pravo izreći sankcije političarima ako prekrše zakon, a one su se kretale od simboličnih cifri do 40.000 i više tisuća kuna. Bilo je i ponavljača, pa je tako Kerum tri puta kažnjen, a Lovrić Merzel i Varga dva puta. Raspravljalo se i o Josipovićevoj operaciji oka, kao i Milanovićevu ljetovanju na Hvaru, kada je trebalo uzeti u obzir mnogo detalja da bi se došlo do objektivnog sagledavanja činjenica. “Lako je medijima i novinarima suditi o nečijem sukobu interesa, ali institucije moraju imati stupanj vrlo velike odgovornosti i nastojimo to napraviti tako da za svaku riječ imamo pokriće”, kaže Dalija Orešković.
I dok je u medijima Dalija Orešković čest gost, za druge se članove Povjerenstva vrlo malo zna.
Tatijana Vučetić je diplomirana pravnica i nije članica niti jedne stranke. I ona ima nekoliko kredita, kojima je kupila i stan od stotinjak kvadrata u Zagrebu. Obitelj posjeduje i stan u Splitu, dva automobila i brod, a u vrijeme dok je 2008. imenovana za državnu tajnicu u Ministarstvu pravosuđa došla je iz HDZ-ove kvote. Sudjelovala je i na brojnim skupovima na kojima se raspravljalo o nasilju nad ženama i civilnim žrtvama rata, a imala je i odvjetnički ured u Poljičkoj ulici u Zagrebu. Nedavno je komentirala odluku da je Kolinda Grabar-Kitarović povrijedila načela očuvanja vlastite vjerodostojnosti i nepristranosti u odnosu na HDZ jer je neutrošeni novac od kampanje uplaćivala u donacije bivše stranke.
Tatijana Vučetić
“Povjerenstvo smatra da takav odnos i povezanost nije sukladan obvezi nestranačkog i neovisnog obnašanja dužnosti predsjednice Republike. Grabar-Kitarović time je povrijedila obvezu očuvanja svoje nepristranosti u odnosu na HDZ”, obrazložila je Vučetić. Kada Josipa Rimac u svojoj imovinskoj kartici nije navela da posjeduje skupi sat Cartier, Tatijana Vučetić je rekla da je svaki dužnosnik obavezan prijaviti pokretnine vrednije od 30.000 kuna.
Petero veličanstvenih
Davorin Ivanjek u Povjerenstvo je ušao iz sudačke branše, jer je radio kao sudac Općinskog suda u Varaždinu, bio je sudski savjetnik i viši sudski savjetnik na Općinskom sudu u Zagrebu. U rijetkim javnim nastupima otkako je član Povjerenstva rekao je da o pitanju sukoba interesa treba osvijestiti dužnosnike i dužnosnice, osobe na javnim funkcijama i širu javnost te da uz samoregulaciju mora postojati i odgovarajući pravni okvir.
Davorin Ivanjek
“Trenutni sustav obuhvaća samo vrh sante leda i nije logično povezan.” Kako upravo Ivanjek vodi “predmet svih predmeta” Povjerenstva, u nekoliko je navrata javno istupio i rekao da treba utvrditi je li Tomislav Karamarko na bilo koji način predlagao i sudjelovao u raspravljanju i donošenju bilo koje odluke vezane za arbitražni postupak MOL-a i Hrvatske i je li sudjelovao u bilo kojem drugom pitanju značajnom za Inu. “Treba također utvrditi je li dužnosnik propustio javno deklarirati okolnost tog poslovnog odnosa i bi li time došlo do nepoštivanja načina djelovanja javne dužnosti.”
Branka Lukačević Gregić diplomirani je ekonomist, a osim manjeg stana u Zagrebu ne posjeduje ništa spektakularno, osim činjenice da je opterećena kreditom koji mora otplaćivati gotovo trideset godina. Sudjelovala je u brojnim projektima, poput “Ingrinog” gdje je bila financijski voditelj kod realizacije stambeno-poslovnog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku. Prije toga radila je kao zamjenica direktora u Gregić prometu, bila je gostujući profesor u privatnoj srednjoj školi “Katarina Zrinski” u Zagrebu, ima i radnog iskustva u inozemstvu kada je radila kao asistent menadžera u praćenju radova renoviranja hotela The Castle u južnoj Irskoj.
Branka Lukačević
Zanimljivo je da je bila aktivni član Udruge Franak, a u medijima je najčešće istupala kod slučaja Šegon. Kako je jedno vrijeme radila u Hypo banci, u kojoj je Šegon imao kredit, postavilo se i pitanje je li i sama u sukobu interesa. Objasnila je da Udruga Franak nikada nije bila u sporu s Ministarstvom financija gdje je radio Šegon. “Ne postoji niti jedna okolnost koja bi utjecala na moju nepristranost u analizi prikupljene dokumentacije i donošenja konačne odluke u predmetu koji se odnosi na dužnosnika Branka Šegona”, a Povjerenstvo je na kraju zaključilo da je Šegon bio u sukobu interesa.
Iz karlovačkog timaDiplomirani kriminalist Boris Spudić nije član niti jedne stranke, a posjeduje kuću s okućnicom u Mrežničkim Novakima. Ima i nekoliko oranica nevelike vrijednosti, a obitelj ima i dva mala stana u Dugoj Resi i jedan u Zagrebu, garažu i dva stara automobila, te dionice, između ostalih Atlantic grupe, Badela i Hrvatskog Telekoma.
Boris Spudić
Kriminalist koji je počeo policijsku karijeru u karlovačkom timu bio je šef kriminalističke policije i savjetnik ministra u MUP-u, a obavljao je i mnoge druge policijske zadaće. Javnost ga se sjeća po angažmanu u operativnoj akciji “Balkan ekspres” nakon ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića.
Kada su ga novinari upitali zna li tko je naručitelj ubojstva Ive Pukanića, izbjegao je odgovor uz onu klasičnu policijsku formulaciju da “kriminalistička obrada traje i dalje”. Spudić je doživio i mnoge smjene koje su uvijek bile rezultat uplitanja politike u policijske poslove, a sam se izuzeo da o “slučaju Karamarko” izrekne svoj sud.