Papa Benedikt XVI. obznanio je u ponedjeljak, dva dana prije kraja pontifikata, Apostolsko pismo motu proprio (po vlastitoj inicijativi) Normas nonnullas kojim je precizirao i mjestimice promijenio norme po kojima se saziva i održava konklav (zatvoreno izborno zasjedanje kardinalâ mlađih od 80 godina pošto se Apostolska stolica isprazni smrću, odreknućem ili uslijed nemoći dotadašnjeg pape).
Papa je potvrdio da su za izbor pape potrebne na svaki način dvije trećine glasova kardinala nazočnih u konklavu. Bl. Ivan Pavao II. je 1996. odredio Apostolskom konstitucijom Universi dominici gregis da je moguće nakon 33 glasanja preći na prostu većinu, ali je Benedikt XVI. to već ukinuo 2007. Apostolskim pismom motu proprio De aliquibus mutationibus. Sadašnji papa je međutim potvrdio da se nakon 33 glasanja glasa samo između dvojice koji su dobili najviše glasova u posljednjem glasanju.
Papa je ponovio odredbu da se, nakon upražnjenja Apostolske stolice, čeka do 15 dana da se svi kardinali izbornici okupe u Rimu, ali dopušta da Kardinalski zbor odluči ući u konklav i pristupiti glasanju i ranije ako su nazočni svi kardinali izbornici, odnosno da odgodi početak za još nekoliko dana, ali najviše ukupno 20 od dana kada je ustanovljena Upražnjena stolica (sedisvakancija).
Benedikt XVI. određuje da nijedan kardinal izbornik ne smije biti isključen iz izbora, bilo aktivnog, bilo pasivnog (tj. ni kao birač, ni kao kandidat), bez obzira na motiv ili pretekst. U Rim na izbor ipak neće doći jedan od izbornika, škotski kardinal Keith O’Brian, koji je to sam obznanio nakon optužbi da je prije 33 godine napastovao četvoricu sjemeništaraca. Kardinal Roger Mahony, umirovljeni nadbiskup Los Angelesa, najavio je da će ući u konklav, iako ga je njegov nasljednik teško optužio da je zataškao brojne slučajeve svećeničkih napastovanja djece u svojoj arhidijecezi. I na njega se odnosi papinska odredba da kardinal izbornik ne smije ni zbog kojeg razloga i ni pod kojom izlikom biti isključen iz konklava.