NOVO > 23:00 - Grčki premijer George Papandreu odstupit će s vlasti čak i ukoliko njegova vlada dobije glasovanje o povjerenju koje će se održati u petak. Dogovor je to koji je Papandreou postigao sa svojim ministrima, a koji će mu omogućiti da istovremeno spasi stranku, ali i dostojanstveno napusti poziciju.
Grčki premijer je svjestan da je učinio pogrešku kada je u ponedjeljak htio raspisati referendum o pomoći EU.
- Rečeno mu je da morao mirno otići kako bi spasio stranku. Pristao je odstupiti. Sve je prošlo vrlo civilizirano, bez gorčine - izjavio je anonimni izvor za Reuters
Vlast bi, po tom planu, prešla u ruke koalicijske vlade koja bi mu pomogla da dobije glasovanje u petak.
Taj scenarij uopće nije siguran, jer trenutno sve uvjete postavlja čelnik oporbe, Antonis Samaras.
ATENA - U kockarskoj igri koju je zaigrao sve je izglednije da će grčki premijer George Papandreou izgubiti zbog golema pritiska kako iz eurozone, tako i iz vlastitih redova da podnese ostavku.
Na hitno sazvanom sastanku vlade nekoliko je ministara predložilo premijeru da odstupi, uključujući ministra financija Evangelosa Venizelosa. No, u dramatičnom razvoju događaja, kad se situacija mijenja iz sata u sat, Papandreou je poručio da se ipak ne namjerava povući.
Prema posljednjim informacijama agencije AP, Papandreou je sada spreman odustati od referenduma i želi razgovarati s opozicijom koja je ovih dana jasno podržala europski plan pomoći Grčkoj.
U posljednja 24 sata brojni su scenariji bili na stolu. U trenucima kad se izvjesnom činila premijerova ostavka, spominjalo se da će grčki predsjednik Karolos Papulias predložiti formiranje vlade nacionalnog jedinstva, a na njeno bi čelo došao bivši guverner središnje banke Lucas Papademos.
No, jednako su se izgledni činili i prijevremeni izbori. U svakom slučaju, prošlost postaje bombastična ideja premijera Papandreoua o održavanju referenduma na kojemu su se Grci trebali izjasniti podržavaju li plan pomoći eurozone koji uključuje i višegodišnja velika odricanja , a zakazan je za 4. prosinca.
Iako je odluka o referendumu vjerojatno imala samo demokratske pobude, izazvala je goleme potrese: pad tržišta diljem svijeta i potonuće eurozone u još veću krizu, uz osobito velik rast pritiska na Italiju.
Potpuno šokirani europski partneri, koji su Grcima odobrili novi kredit od 130 milijardi eura i otpis 50 posto postojećeg duga, Grčkoj nisu ostavili mogućnost izbora. Čelnik Eurogrupe, Jean-Claude Juncker, izjavio je da se radi i na mogućem scenariju izlaska Grčke iz eurozone te istaknuo kako je nužno da u slučaju takvog ishoda ne stradaju ostale članice zone.
No, ono što je u ovom trenutku još važnije jest da Grčka neće dobiti novu tranšu kredita od osam milijardi eura, koja bi trebala biti uplaćena ovih dana, sve dok ne razjasni svoju poziciju. To znači da, među ostalim, umirovljenici neće dobiti mirovine, a državni službenici plaće.
Među grčkim političkim vodstvom zavladala je potpuna panika da bi prezaduženu zemlju uskoro mogao zahvatiti potpun kaos, uz nekontrolirani bankrot i prijevremene izbore. Na atenskim je ulicama, koje su često poprište prosvjednika, zavladala mučna atmosfera. Grci ne mogu vjerovati što ih je snašlo.
- Ispred parlamenta bi trebalo postaviti giljotinu. Oni su nas doveli do ove katastrofe. Bankrotirali smo. Uništeni smo. Jedini je izlaz raspisivanje izbora - rekao je za Guardian prodavač voća Aristides Raptis.
Ankete pokazuju da se 60 posto građana protivi novim mjerama štednje, koje uključuju smanjenje plaća i mirovina, otpuštanje državnih službenika i veće poreze. Međutim, 70 posto njih ujedno je protiv napuštanja eurozone. Stoga se procjenjuje da bi Grci na referendumu ipak rekli “da”. Međutim, brojni grčki političari smatraju da ne treba niti riskirati ostanak zemlje u eurozoni.
Možda se Grčka i ovaj put izvuče, ali prema mogućem razvoju događaja, dugoročno su ekonomisti pesimistični. Kenneth Rogoff, profesor na sveučilištu Harvard i bivši glavni ekonomist MMF-a, i dalje je uvjeren da će Grčka na kraju bankrotirati.