BRUXELLES - NATO gradi novo spektakularno sjedište u Bruxellesu . Projekt vrijedan milijardu eura izazvao je val kritika zbog rastrošnosti vojnog saveza u vrijeme kad sve članice moraju pribjegavati mjerama rigorozne štednje, među ostalim i smanjenju vojnih proračuna.
Golema struktura od stakla i čelika podiže se na rubu grada, točno preko puta starog sjedišta, gdje je savez privremeno uselio još 1967. To su sjedište, kažu u NATO-u, operativne potrebe saveza odavno nadrasle i novo je jednostavno nužnost. Izgrađeno je već 80 posto nove zgrade, koja se sastoji od osam zavojitih krila spojenih velikim središnjim prostorom s impozantnim ulazom visokim 32 metra.
U sjedištu će raditi više od 4000 djelatnika NATO-vih agencija i diplomata iz 28 zemalja članica i 22 partnerske zemlje. Uselit će 2016. Članice diele troškove novog sjedišta. Šefovi saveza izgradnju su odobrili još 1999. davno prije financijske krize ali se tajming izgradnje poklopio s teškim vremenima. Kako je riječ o sjedištu vojnog saveza, svo staklo na zgradi mora biti neprobojno i naručena je količina dovoljna da prekrije čak 10 nogometnih stadiona. Najviše pitanja o troškovima gradnje postavljaju britanski parlamentarci.
Ali glavno tajništvo NATO-a tvrdi da je zgrada sve samo ne ekstravagantna. “To je funkcionalna zgrada koja će nam omogućiti da pokažemo svijetu da je NATO spreman za izazove 21. stoljeća” rekao je Reutersu Matthew Klimov, zamjenik pomoćnika glavnoga tajnika NATO-a.
Sadašnje sjedište NATO-a zamišljeno je kao privremeno i konstruirano je da traje svega 10 godina, savez već godinama radi u nemogućim uvjetima, oko zgrade su kontejneri u kojima su smješteni uredi nekih odjela pa čak i misija članica, čiji je broj od useljenja 1967. narastao sa 15 na 28.
Električne instalacije su prastare, betonski podovi se truse a temelji su puni mački lutalica i zečeva koji se sklanjaju u rupe pod zgradom, kažu dužnosnici. Novo sjedište bit će ekološki podobno, opremljeno naprednim komunikacijskim i sigurnosnim sustavima, a gradi se blizu starog njemačkog aerodroma iz Drugoga svjetskog rata pa je iskopavanje i deaktiviranje zaostalih bombi usporilo početak gradnje.