Europljani nemaju dvojbi oko američkih predsjedničkih izbora. Da im netko dozvoli ogromnom većinom glasali bi za Baracka Obamu ako bi imali pravo glasa. Razne ankete koje su ovih dana provedene u Europi pokazale su da bi između 75 i čak 90 posto građana EU je poželjelo demokratskog kandidata Obamu na čelu Bijele kuće. Premda se javno suzdržavaju od izražavanja želja, i političari u EU privatno priznaju kako su priželjkivali da Barack Obama dobije još jedan mandat. I zbog odnosa Europske Unije sa Sjedinjenim Državama i zbog NATO-a. Iako nemaju posebnih zamjerki republikanskom kandidatu Mittu Romneyju, on je nepoznanica.
Koliko su američki izbori važni za EU pokazuje i odgađanje nekih odluka unutar Unije dok se oni ne završe. Takav je primjer s novom tranšom pomoći Grčkoj jer uz EU u tome sudjeluje Međunarodni monetarni fond, što znači da se za spašavanje te države eurozone koristi i novac američkih poreznih obveznika. Neki diplomati EU rekli su da je namjerno odlučeno da se odgode glavne odluke kako bi se spriječilo da to postane tema u predizbornoj kapmanji.
Sjedinjene Američke Države uvijek su bile važne za razvoj Europske Unije. Pomogle su u obnavljanju ratom razorene Europe nakon Drugog svjetskog rata. Pomogle su stvaranju Europske Unije i kroz vojno savezništvo u NATO-u branile zapadnu Europu od istočnog komunističkog bloka. Danas mnogi narodi u istočnoeuropskim državama koje su sada članice Europske Unije i NATO-a vjeruju da su upravo SAD najzaslužnije za to. Ideja o ujedinjenoj Europi je i američka ideja. Uz to, SAD i EU najveći su trgovinski partneri, a nedavna financijska kriza pokazala je kako su sudbine povezane. Često se sada i u Bruxellesu najvažnije odluke vremenski prilagođavaju otvaranju burze u New Yorku. Kakvi će biti odnosi unutar NATO-a i kako će se ta organizacija razvijati ovisi najviše upravo o planovima i željama američke vlade. Obama se tijekom posljednje četiri godine u Bijeloj kući pokazao kao osoba koja se zalaže za usku suradnju i konzultacije s europskim saveznicima. Romney se činio kao čovjek koji bi ih manje pitao za mišljenje ako bi se Amerikanci odlučili za neku operaciju.Sukobi u Siriji mogli bi biti među prvima na dnevnom redu NATO-a nakon američkih izbora jer će se vrlo brzo postaviti pitanje mora li se i NATO pozabaviti tim pitanjem ili ne. Jasno je bilo da se NATO ne može miješati u taj sukob uoči američkih izbora.
Europljani i Amerikanci, uz to što se slažu kad je riječ o načelu “mir u svijetu”, nisu uvijek imali iste stavove o glavnim svjetskim problemima, od Irana, preko palestinsko-izraelskog sukoba do Sirije. Područje pak gdje su Amerikanci i Europljani prilično dobro surađivali je Balkan. To je pokazao i nedavni posjet američke državne tajnice Hillary Clinton koja je u Zagrebu govorila o Hrvatskoj integraciji u EU i o tome koliko će taj čin biti značajan za cijelu regiju. Hillary Clinton je u tri “problematičnije” države regije, Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu, bila zajedno s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sugurnost Catherine Ashton. Poslale su iste poruke o tome da je budućnost regije u EU i da nema povratka u prošlost. Američka uloga u regiji bila je ključna i za okončanje rata u BiH i za NATO-ovu intervenciju na Kosovu te stjecanje neovisnosti Kosova, pa čak i za rješavanje problema poput spora Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru.
Iako u Bruxellesu ponekad ljubomorno gledaju na utjecaj SAD-a u regiji, priznaju da se mnogi problemi neće moći riješiti bez američkog angažmana. Primjerice, oko pitanja Kosova EU još nema jedinstvenu politiku jer pet država članica ne priznaje Kosovo kao državu. Sada se očekuje da će SAD biti sve manje nazočne na Balkanu i prostor sve više prepuštati Bruxellesu. S jedne strane, to je i logično jer sve države regije teže članstvu u EU, ali teško da će EU bez Amerike biti u stanju riješiti glavne probleme u regiji kao što je budućnost BiH te odnosi Srbije i Kosova.