Jedan od dužnosnika američkog veleposlanstva u Azerbajdžanu je 2009. godine u tajnoj depeši, namijenjenoj State Departmentu, citirao azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva kako odnos svoje države s Izraelom uspoređuje sa santom leda.
- Njenih devet desetina nalazi se ispod površine - tajnovito je ustvrdio Alijev.
Tajni sporazumi
Danas, poslije tri godine, u trenutku kad tenzije u regiji zbog izraelskih kalkulacija o napadu na Iran sve više rastu, američki, ali i turski dužnosnici sve su zabrinutiji zbog te, kako se tvrdi u depeši koju je objavio WikiLeaks, “diskretne simbioze”. Naime, u američkim diplomatskim i obavještajnim krugovima, kako prenosi Foreign Policy, sve više raste strah od toga da je Izrael potajno osigurao pristup azerbajdžanskim zračnim bazama u slučaju napada na iranska nuklearna postrojenja.
- Izraelci su kupili zračnu bazu, a ona se zove Azerbajdžan - ustvrdio je za Foreign Policy jedan od dužnosnika američke administracije.
To su postigli, tvrde, serijom tihih političkih i vojnih sporazuma.
- Ne vjerujem da je bilo što zapisano, ali mislim da nema sumnje. Ako izraelski avioni žele sletjeti u Azerbajdžan poslije napada, to će im vjerojatno biti dopušteno. Izrael je pustio korijene u Azerbajdžanu, i to već čini protekla dva desetljeća - smatra umirovljeni američki diplomat koji je cijelu karijeru radio u regiji.
Izrael je bliske odnose s Azerbajdžanom počeo njegovati još 1994. kad je izraelska telekomunikacijska tvrtka Bezeq kupila udio u njihovu državnom operateru. Godinu dana poslije Azerbajdžan su preplavili izraelski proizvodi, a počeli su se redati i državnički posjeti.
Osam zračnih luka
Intenzivirana je i suradnja na vojnom i sigurnosnom planu - izraelske tvrtke navodno čak osiguravaju azerbajdžanskog predsjednika. Američke obavještajne službe taj su odnos počele vrlo ozbiljno shvaćati tek 2001. godine. Nije ih brinula ekonomska, nego vojna suradnja. Njihova najveća zabrinutost bila je navedena i u spomenutoj depeši: “Glavni je cilj Izraela zadržati Azerbajdžan kao svog vojnog saveznika protiv Irana”.
Mogućnost da Izrael koristi azerbajdžanske zračne baze - njih ukupno osam, i to četiri napuštene sovjetske i četiri koje i sam koristi - prvi put je javno spomenuta u prosincu 2006. godine. Tada je umirovljeni izraelski general Oded Tira izrazio ljutnju na administraciju Georgea W. Busha zbog njene neaktivnosti po pitanju iranskog nuklearnog programa.
Podrška manjini u Iranu
- Što se tiče nas, mi bismo se također trebali koordinirati s Azerbajdžanom kako bismo koristili njegove baze, a uz to bismo trebali iskazivati podršku azerbajdžanskoj manjini u Iranu - poručio je Tira.
Let kraći za 1200 km
No, zašto su azerbajdžanske zračne baze toliko bitne za Izrael? Ako im vlasti te zemlje daju zeleno svjetlo, izraelski bombarderi ne bi trebali dolijevati gorivo na pola puta, nego bi sletjeti u Azerbajdžan.
- Štede si 1200 kilometara goriva. To nije jamstvo za izraelski napad, ali zbog toga on postaje mnogo lakše izvediv - smatra general Joe Hoar, bivši zapovjednik CENTCOM-a. Čak i ako njihovi borbeni zrakoplovi ne bi mogli tamo slijetati, Izrael bi mogao imati velike koristi. Na azerbajdžanskom bi teritoriju možda mogao servisirati svoje avione ili stacionirati spasilačke jedinice. Njihove baze mogao bi koristiti i za svoje bespilotne letjelice.
Azerbajdžan i Iran u ratu špijunima
Azerbajdžanska vlada negira cijelu priču.
- Kao i uvijek u prošlosti, nećemo dopustiti da neka zemlja iskorištava naš teritorij ili zračni prostor protiv Irana koji smatramo bratskom i prijateljskom zemljom - rekao je azerbajdžanski ministar obrane tijekom posjeta Iranu.No, odnosi nisu tako idilični. Iran je nedavno optužio azerbajdžanske vlasti da daju podršku izraelskim jedinicama koje ubijaju iranske znanstvenike, a Azerbajdžan je objavio da je uhitio 22 iranska špijuna.