PIŠE SNJEŽANA PAVIĆ

JUTARNJI U BERLINU UOČI IZBORA KOJI BI MOGLI ZAPEČATITI SUDBINU ANGELE MERKEL Izgubi li u glavnom gradu, bit će to uvod u njezino rušenje

 REUTERS

Pokrajinski izbori u nedjelju 18. rujna u Berlinu test su za njemačke savezne izbore na jesen 2017.: hoće li puknuti vladajuća koalicija SPD-a i CDU koja je posljednjih pet godina vodila Berlin?

Gradonačelnik Berlina Michael Müller (SPD) otvoreno najavljuje koaliciju sa Zelenima, a ako ni s njima ne budu imali dovoljno, onda i s Ljevicom (Die Linke). To bi bio uvod u rušenje Angele Merkel jer njezini demokršćani i u Berlinu i na državnoj razini vladaju zahvaljujući velikoj koaliciji sa SPD-om.

Socijaldemokrati su najjača stranka u Berlinu: dok su 2011. pobijedili s više od 28 posto glasova, sada im ankete daju oko 20 posto, slijedi CDU, pa Zeleni, Ljevica i AfD. Prema anketi javne televizije ARD, Socijaldemokrati osvajaju 21 posto, CDU 19, slijede Zeleni sa 16 te Ljevica i AfD s po 15 posto glasova. SPD-ov gradonačelnik Michael Müller obećava da će se do 2018. ukinuti plaćanje jaslica za jednogodišnju i dvogodišnju djecu - plan je da kompletna briga o djeci od jaslica do sveučilišta bude besplatna. Može se pohvaliti otvaranjem 150.000 radnih mjesta u posljednjih nekoliko godina i smanjenjem javnog duga. SPD bi mogao osvojiti čak 24 posto glasova, objavio je jučer Berliner Zeitung: CDU bi, prema agenciji Forsa, osvojio tek 17 posto, kao i Zeleni. Die Linke bi dobio 15, a AfD 13 posto.

Rubni kvartovi

Krajnje desni AfD očekuje ulazak u lokalnu vlast: ankete kažu da će na razini grada od 3,5 milijuna stanovnika dobiti između 10 i 15 posto, uporišta su im rubni kvartovi bivšega Istočnog Berlina Marzahn-Hellersdorf, Lichtenberg i Treptow-Köpenick. To je velika tema u Njemačkoj jer će AfD prvi put ući u izvršnu vlast u četvrtima jednoga tako velikoga grada. Izborna pravila na gradskoj su razini takva da svaka stranka sudjeluje u vlasti proporcionalno osvojenim glasovima, bez obzira na to koje stranke formirale koaliciju. To će biti deseta od 16 njemačkih saveznih država u kojima su ušli u parlament.

Hoće li CDU izgubiti vlast u glavnom gradu? “Angela Merkel desolidarizirala je Europu kao nijedan kancelar prije nje. CDU-CSU treba u opoziciju, tek tako ćemo moći nadvladati AfD”, poručuje Gregor Gysi, lider istočnonjemačkih komunista u vrijeme pada Berlinskog zida.

Upravo na strahu od “povratka crvenih” demokršćani u Berlinu grade svoju kampanju. “Glasajmo za sigurnost, spriječimo crveno-crveno-zelene” poruka je kojom su prelijepili svoje predizborne jumbo-plakate. Možda upali: mogućnost dolaska na vlast lijeve koalicije može mobilizirati konzervativne birače, kaže analitičar Oskar Niedermayer za Die Zeit.

S inzistiranjem na temi sigurnosti CDU u Berlinu pokušava zadržati i one birače koji bi otišli AfD-u. Ankete im daju od 17 do 19 posto glasova, ali sve manje od 20 posto smatrat će se katastrofom, piše Die Zeit. Na izborima 2011. dobili su 23 posto, ali takvo što neće ponoviti. U srijedu poslijepodne Angela Merkel osobno je došla podržati demokršćanskog kandidata za gradonačelnika, Franka Henkela (dosadašnjeg berlinskog ministra policije), na završnom predizbornom skupu stranke na Kranoldplatzu u gradskoj četvrti Steglitz-Zehlendorf, bogatom dijelu Zapadnog Berlina s obiteljskim kućama u zelenilu. Bogatstvo je relativan pojam: dok na razini Berlina oko 20 posto stanovništva živi od socijalne pomoći, takvih je ovdje manje od devet posto.

Svijet gleda

Cijeli svijet gleda u Berlin, poručila je kancelarka s maloga trga na kojem se okupilo između 1000 i 2000 ljudi. Zato je važno glasati za kontinuitet, sigurnost, za snažniji Berlin, ponavljala je. Berlinu treba jak politički centar, trebaju mu rješenja koja jačaju koheziju društva, istaknula je kancelarka.

Kad je o izbjeglicama riječ, istaknula je da je iza njih izuzetna godina i da su izvršili zadatak koji je morao biti obavljen. “Europa ima humanitarnu odgovornost zaštititi one koji bježe od rata, ali također inzistiramo na poštivanju domaćih zakona, toleranciji, jednakosti žena i muškaraca te poznavanju njemačkog jezika.”

Nabrajala je što savezna vlada sve čini da se smanji broj novih zahtjeva za azil: od povećane deportacije, preko pomoći zemljama poput Jordana i Turske koje ih zbrinjavaju do mirovne inicijative u Siriji. O budućoj politici prema izbjeglicama nije se izjašnjavala: unutar koalicije odlučit će što je najbolja politika. “Mi želimo reducirati broj izbjeglica”, rekla je i dobila veliki pljesak. Nabrajala je što se sve čini da se pojača sigurnost: veći broj policajaca, veća prisutnost savezne policije.

3500 eura

Tjedan dana ranije u Zehlendorfu je miting imao i AfD-ov kandidat Georg Pazderski. “Znate li koliko izbjeglice koštaju Njemačku?” vikao je. “Mjesečno 3500 eura! To je naš novac, mi smo svi to platili”, govorio je kandidat AfD-a, kako prenosi thelocal.de.

Ne dopustite “rasistima i antisemitima” da zauzmu grad, pozvao je Frank Henkel u srijedu. Berlinski šef policije ne spada među liberalnije demokršćane: zalaže se za zabranu burke i ukidanje dvojnog državljanstva, obećao je više videonadzora i 750 novih policajaca.

Na Kranoldplatzu se cijelo vrijeme dok je govorila kancelarka čulo kako zviždi skupina ljudi. Nisam ih uspjela razaznati u gomili: Tagesspiegel je objavio da je bila riječ o samo pet do osam muškaraca s tamnim naočalama koji su uzvikivali “Merkel mora otići”. Skup je imao jako osiguranje, ali prosvjednike nitko nije sprečavao u zviždanju. Sve je završilo tako što je kancelarka s kandidatima CDU otpjevala njemačku himnu. I na kraju moram reći da je Merkel na skupu bila prava filmska zvijezda, pučki tribun koji nastupom ushićuje lica okupljenih (pa i moje). Primjer modernog političkog nastupa, daleko od onoga što vidimo kod nas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
03. rujan 2025 21:29