Karipske zemlje planiraju pojačati pritisak na europske zemlje od kojih traže odštetu zbog trgovine robljem te se radi bolje koordinacije zajedničkog zahtjeva za odštetom ovaj tjedan na otoku St. Vincent sastaju predstavnici Caricoma, karipskog tijela za političku i gospodarsku suradnju.
Zahtjev karipskih zemalja organizira londonski odvjetnički ured Leigh Day, a planiraju ga uputiti putem UN-ovog tijela koje administrira Konvenciju za eliminaciju rasne diskriminacije. No, ne bude li postignut sporazum spor će, planiraju tužitelji, završiti na Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
No, Velika Britanija se zahtjevu karipskih zemalja najoštrije protivi. Britanija, inače, priznaje sud u Haagu, ali smatra da ima nadležnost samo za slučajeve u sporovima nakon 1974. godine te koji se ne odnose na Britansku zajednicu naroda. Stoga u britanskom ministarstvu vanjskih poslova ne očekuju da će se sud u Haagu baviti ovim slučajem.
Martyn Day, odvjetnik koji vodi zahtjev karipskih zemalja tvrdi, pak, da se granična godina 1974. ne odnosi na ovaj slučaj zbog toga što trgovina robljem ima 'posljedice u sadašnjosti' u vidu rasne diskriminacije.
- Kao jedna od zemalja koja se najviše okoristila trgovinom robljem u 18. stoljeću, Velika Britanija ima obavezu riješiti posljedice ropstva. Naslijeđe tog razdoblja ostavilo je stanovnike Kariba s osjećajem da su građani drugog reda. Više od 400 godina Afrikanci su klasificirani kao imovina, kao pokretnine – kaže odvjetnik Day, dodajući kako je nekoliko područja na koja se, sukladno posljedicama, može očekivati fokusiranje odštete: javno zdravstvo, obrazovanje, kultura...
Caricom za sada poziva bivše trgovce robljem – veliku Britaniju, Francusku, Španjolsku, Portugal, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku i Dansku – na dijalog o 'još uvijek živim posljedicama tih zločina', a podršku su dobili od švedskog veleposlanika na Karibima, koji je kazao da će Švedska razmotriti zahtjev kad ga dobije jer 'ipak je Švedska imala koloniju u St. Barthu'.