Iako nije izravno upotrijebio termin “kontrola naoružanja”, potpuno je jasno da je Obama govorio o tome kako je došlo vrijeme da SAD promijeni zakone koji reguliraju kontrolu oružja i tako zaustavi krvavi niz masovnih pucnjava.
Najteža tema
- Ispunjava li Amerika svoju prvu zadaću: brigu za svoju djecu? Odgovor je: ne - rekao je Obama pred dvoranom u kojoj se smjestilo oko 900 potresenih građana Newtowna te najavio da će iskoristiti sve ovlasti koje ima kako bi spriječio nove masakre.
“Najsnažniji apel za promjenu u politici kontrole naoružanja koji je došao od političara njegova naraštaja”, tako je britanski Guardian opisao Obamin govor u Newtownu. No, drugi komentari upozoravaju da promjena zakona o posjedovanju oružja neće ići lako. Riječ je o vrućoj temi koja bi mogla izazvati više problema predsjedniku nego njegove reforme sustava zdravstvenog osiguranja, popularno nazvane “Obamacare”.
Izigrana obećanja
Pojedini kritičari tvrde kako Obama, unatoč suprotnim obećanjima u vrijeme predizborne kampanje za prvi mandat, nije učinio ništa kako bi postrožio uvjete za kupnju oružja u SAD-u. Iako se pojavljivao na poprištima masovnih pucnjava, primjerice u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu gdje je u studenome 2009. ubijeno 13 vojnika ili u gradu Aurora u Coloradu gdje je u srpnju 2011. ubijeno 12 ljudi na premijeri filma o Batmanu, te održavao govore pune suosjećanja, kritičari tvrde da je tijekom posljednjih godina prešutno pristao na niz zakona na lokalnoj i saveznoj razini, koji su olakšali nabavu oružja.
Zato ga iz kampanja za uspostavu kontrole oružja optužuju da je popustio lobističkim organizacijama, kao što je National Riffle Association (NRA), koje brane Drugi amandman američkog Ustava koji građanima dopušta da imaju oružje.
NRA smatraju jednom od najmoćnijih lobističkih skupina u SAD-u. Ne pomaže ni iskustvo koje su demokrati imali sa zakonom o zabrani jurišnog oružja, donesenim 1994. u vrijeme predsjednika Billa Clintona, koji je istekao 2004. godine. Taj je zakon izazvao ogorčenje zagovornika prava na naoružanje, a analitičari tvrde da je bio jedan od glavnih razloga što su demokrati izgubili kontrolu nad Kongresom. Obama je još u kampanji 2008. najavio da će pokrenuti ponovno uvođenje te zabrane, ali nije učinio ništa, kažu kritičari, upravo zbog tih prijašnjih negativnih političkih iskustava demokrata.
Istraživanje Pew Centra provedeno 2011. nakon napada na političarku Gabrielle Giffords, u kojem je ona teško ranjena, a šest je osoba ubijeno, pokazalo je da 49 posto Amerikanaca misli kako je “važno zaštititi pravo Amerikanaca da posjeduju oružje”, dok je 46 posto njih smatralo da je “važno kontrolirati vlasništvo nad oružjem”. Analitičari tvrde kako se potpora kontroli naoružanja smanjivala, ali će pokolj u Newtownu to vjerojatno izmijeniti.
Rat podacima
Zagovornici prava na vlasništvo nad oružjem koji su se pojavili u javnosti koriste stare argumente: to je pravo zajamčeno Ustavom i njegovo bi osporavanje bilo ugrožavanje američke ustavnosti i građanskih sloboda. Kako je to napisao konzervativni komentator Brad Linzy na The Huffington Postu, inzistiranje Amerikanaca na pravu na naoružanje ima svoje korijene još u kolonijalnim vremenima kada je oružje u kući bilo jedina zaštita od agresivnih engleskih vojnika. To pravo, tvrdi Linzy, ima svoj smisao i u modernim vremenima, što, navodi, pokazuje i podatak da je u svim zemljama gdje je država oduzimala oružje građanima došlo do porasta kriminala.
Istraga o motivima zapela jer ubojica nije ostavio dnevnik
Pogrebima šestogodišnjaka Noaha Poznera i Jacka Pinta jučer su u gradu Newtownu počeli oproštaji od žrtava pokolja u školi Sandy Hook. Noah je pokopan na židovskom groblju B’Nai u obližnjem gradu Monroeu, a Jack na groblju u Newtownu. Obitelj još jednog ubijenog šestogodišnjaka, Jamesa Mattiolija, jučer je održala bdjenje.
Sve se to događa dan nakon posjeta predsjednika Baracka Obame koji se u nedjelju navečer privatno susreo s obiteljima žrtava.
Istražitelji, pak, nisu nimalo bliže zaključku o tome što je natjeralo Adama Lanzu da počini ovaj užasan zločin. U Lanzinoj kući, gdje je prvo ubio majku, a zatim se odvezao do Sandy Hooka te tamo ubio 20 djece i šest odraslih osoba, nisu pronađeni nikakvi dnevnici ni drugi pisani dokumenti koji bi dali uvid u psihološko stanje ubojice. Lanza je nekada pohađao školu Sandy Hook, ali nije jasno zašto je baš tamo otišao u svoj krvavi pohod.
Jučer su objavljeni papiri o razvodu njegovih roditelja i iz njih je vidljivo da je majka Nancy preuzela svu skrb nad njima. U tim dokumentima nema ničega o mogućim mentalnim problemima ubojice. Adam Lanza nije imao nikakav kriminalni dosje, a nije jasno je li bio zaposlen.
Australija masakre riješila zabranom automatskog oružja
Najkrvavija masovna pucnjava u povijesti Australije dogodila se u travnju 1996. kada je 29-godišnji Martin Bryant ubio 35 ljudi u odmaralištu Port Arthur na Tasmaniji.
Smanjen i suicid
Tadašnja australska vlada s premijerom Johnom Howardom na čelu reagirala je brzo i zabranila poluautomatsko i automatsko naoružanje te pokrenula program za otkup tog oružja koje je već bilo u cirkulaciji. Pozitivne posljedice Howardovih zakona su očite: otad se u Australiji nije dogodila niti jedna masovna pucnjava, a prema rezultatima nekih istraživanja, došlo je i do smanjenja broja ubojstava i samoubojstava vatrenim oružjem. Kako je za CNN napisao profesor Philip Alpers, zagovornik kontrole oružja, Howardove mjere učinile su da nakon desetljeća masovnih pucnjava, u kojima je ubijeno više od 100 ljudi, Australci konačno odahnu od takvih tragedija. “Odmah nakon pokolja u Newtownu glasnogovornik Bijele kuće, Jay Carney, sazvao je konferenciju za novinare i rekao kako “sada nije vrijeme za razgovor o kontroli naoružanja”. Mi Australci smo te 1996. reagirali upravo suprotno i rekli kako je sada najbolje vrijeme za raspravu o tome”, napisao je Alpers.
Izdržao napade
Konzervativni premijer John Howard, jedan od najbližih saveznika bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, nije prošao bez problema zbog svoje zakonske inicijative, pa i unutar svoje stranke. Ipak, cijelo je vrijeme ostao ustrajan u svojoj odluci, a nakon pokolja u kinu u američkom gradu Aurori pozvao je SAD da slijedi primjer Australije. ( G. An.)