Nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku zahvatila je i Bosnu i Hercegovinu: u Sarajevu palestinska zajednica izražava podršku sunarodnjacima, a i u Mostaru se „ratuje“ zastavama i na mrežama, prenosi Deutsche Welle.
Novi rat u Izraelu i u Pojasu Gaze sa sve više žrtava, izazvao je brojne reakcije diljem svijeta. U tome nije iznimka niti Mostar, makar su različita mišljenja o tom sukobu postala još jedan razlog stalnih podjela.
"Sveučilište u Mostaru pruža punu podršku svojim akademskim partnerima u Izraelu i osuđuje teroristički napad protiv države Izrael i njezinih građana", bila je prva i brza reakcija tamošnjeg sveučilišta nakon napada Hamasa na Izrael i brojnim civilnim žrtvama u toj zemlji.
No uskoro su aktivisti sa Starog mosta i na brdu i izletištu Fortica iznad istočnog dijela Mostara, razvili desetometarsku zastavu Palestinaca. Mostarski skakači izveli su i „počasni skok“ sa Starog mosta, a podrška isticanjem palestinske zastave može se vidjeti i u pojedinim ugostiteljskim objektima u istočnom dijelu Mostara.
„Ma to je tek poruka mira"
Lorens Listo, predsjednik Kluba skakača u vodu ‘Mostari‘ i višestruki šampion tradicionalnih skokova sa Starog mosta, za DW kaže kako je to bila „gesta i apel za mir“: "To nije podrška Hamasu i onome što se dogodilo u Izraelu. Suosjećamo s civilima i stradanjima kojima su godinama izloženi, ali i zbog zla što će im se tek dogoditi", pojašnjava Listo. Ponavlja kako to nije podrška bilo kakvim teroristima već apel za nedužan palestinski narod.
"To je i poruka kako osveta nad civilima nije put rješenja sukoba. Sa Starog mosta želimo uvijek slati poruke mira", poručio je.
Gradska jezgra Mostara je, kao i uvijek prepuna turista, a nedaleko je i crkva sv. Petra i Pavla, gdje svakodnevno dolazi desetine autobusa s hodočasnicima iz cijelog svijeta na putu u Međugorje. Mostar, Stari Grad i Stari most redovito je cilj izleta, a među turistima ima mnoštvo i onih iz drugih zemalja, iz Kine, Turske, arapskih zemalja...
Na obilasku Starog mosta, simbola ovog grada pod UNESCO-vom zaštitom tako su i te palestinske zastave uspomena iz Bosne i Hercegovine. Ali mještane to ne zanima: "Nemojte me pitati o politici, to me ne zanima. Uvijek se vješaju svakakve zastave sa Starog, pa nikom ništa", nezainteresirano odgovara konobar iz kafića u blizini simbola Mostara.
„Što mi imamo s tim? Pišu o zastavama samo da ne bi govorili o skupoći, mirovinama i plaćama. Šuplje priče...“, dobacuje jedan od rijetkih domaćih gostiju. Po njemu, „novinari su krivi za sve jer ‘pumpaju‘ svaku situaciju“.
Tek pakost za "domaću uporabu” i sukobe
„Rat zastavama“ i dugogodišnji novinar Igor Božović smatra tek inatom: „To su samo i isključivo nacionalna obilježja povezana uz Izraelce, odnosno Palestince. Ne vjerujem da se itko u BiH poistovjetio sa stradanjima ljudi na istoku Sredozemlja - samo su projicirane frustracije koje mi ionako imamo da bi se dodatno produbio jaz između stanovnika BiH“, smatra on.
Za njega je to sve „bolesni trik domaćih političara upotrijebljen u dnevnopolitičke svrhe”: „Nadam se da će se i ovakva retorika naći u izvješćima Vijeću Sigurnosti. Svi mi u BiH koji smo preživjeli pakao raketiranja, logora, opsade, znamo da će, na žalost, stradati samo nedužni Izraelci i Palestinci i da nikome ne pomažemo vješanjem zastava. Možda jedino prikupljanjem humanitarne pošiljke za taj prestravljeni narod koji će morati živjeti zajedno, ma kako se njihovi političari dogovorili o prekidanju neprijateljstva“, zaključuje Božović.
O palestinsko-izraelskom sukobu, različita mišljenja imaju i intelektualci Bosne i Hercegovine,nerijetko pomiješani i s jasnim osjećajem antisemitizma. Tako i profesor sociologije i filozofije Esad Bajtal na svom Facebook profilu za Izrael tvrdi kako je “teroristička država” koja već “70 godina provodi teror nad djecom, ženama i ljudima te zemlje”.
Profesor sociologije Slavo Kukić pak prigovara službenom Sarajevu što nema određen stav o onome što se događa u svijetu: „Jedni bespogovorno slijede političku logiku Zapada, drugi Moskve, treći su na fonu politike i postupanja ´braće´ po vjeri. Tek jedan uski sloj, prvenstveno iz intelektualnih redova, pokušava na svjetska previranja gledati iz ljudske, humanističke, perspektive posljedica koje ona proizvode u odnosu na čovjeka, na običan svijet“, kaže akademik Kukić za DW. A i tu račun plaćaju oni “koji su u svemu tome ni krivi ni dužni - narodu izraelskom i palestinskom“, mišljenja je Kukić.