LJUBLJANA - Slovenska vlada pripremila je novi zakon o radu prema kojemu se 30-minutni odmor više ne bi računao u radno vrijeme, a administrativne bi se zapreke pri otpuštanju zaposlenih smanjile, no glavna je intencija zakona ukidanje "diskriminacije" između zaposlenih na određeno vrijeme i zaposlenika s ugovorima na neodređeno vrijeme.
Ministar za rad Andrej Vizjak izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Ljubljani da sada postoji golema disproporcija između nesigurnih oblika zapošljavanja na određeno vrijeme, čemu su izložene osobito mlađe generacije, te drugih skupina sa stalnim ugovorima, pa je potrebno riješiti takvu "segmentaciju", uvođenjem jedinstvenih ugovora za rad na neodređeno vrijeme.
Slovenski rezovi: zaposlenima u javnom sektoru vlada će oduzeti 15 posto plaće
Vlada je svoj prijedlog novog zakona o radu već predstavila socijalnim partnerima s kojima se vodi dijalog, pa bi na jesen moglo doći do oblikovanja usklađenih rješenja.
Vizjak je rekao da cilj sadašnje vlade koja je svjesna da treba liberalizirati tržište rada nije stvaranje velikog vala otpuštanja nego uklanjanje administrativnih prepreka za otpuštanje i lakše novo zapošljavanje.
Zakonski prijedlog vlade među ostalim predviđa da se 30-minutni odmor za vrijeme rada više neće računati kao rad, a poslodavcima se predlaže i osnivanje posebnog "fonda solidarnosti" iz kojega bi se isplaćivale otpremnine zaposlenima koji bez vlastite krivnje ostanu bez posla.
Koncept jedinstvenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme koje poslodavcima i zaposlenima nudi vlada predviđa da zaposlenik u prvom pokusnom radnom razdoblju od tri mjeseca može dobiti otkaz bez navođenja razloga, kako je to sada slučaj s onima koji su zaposleni na određeno vrijeme. U drugoj fazi koja može trajati do dvije godine, za mogući prekid radnog odnosa sa zaposlenim poslodavac bi trebao navesti zakonske razloge.
U trećoj fazi radnog odnosa kod poslodavca zaposleni bi imao sličnu zaštitu koju sada uživaju zaposleni sa ugovorima na neodređeno vrijeme, samo što bi se formalni postupci za eventualno otpuštanje pojednostavili, pojasnio je Vizjak.
Novi zakon o radu regulirao bi i povremeni rad nezaposlenih, studenata i umorovljenika, te uveo iste stope poreza što ga na takve oblike rada plaćaju poslodavci kao i u slučaju redovnog zapošljavanja.