Šefovi država ili vlada EU u Bruxellesu su danas navečer, na izvanrednom summitu, razmotrili razne ideje kako osigurati rast u EU i pomoći Grčkoj i eurozoni, kako bi se izbjegla još dublja kriza. Summit je počeo upravo na dan kada je na svim važnim svjetskim burzama zabilježen značajan pad, a euro je u odnosu na američki dolar dostigao najniži tečaj u posljednje dvije godine.
Europska Unija već godinama, gotovo svaki mjesec, održava po jedan krizni summit posvećen financijskoj krizi, no dosad te mjere nisu vratile povjerenje tržišta, a u recesiji je sve veći broj država članica u kojima raste i nezaposlenost.
Najviše riječi na summitu bilo je oko europskih obveznica, za koje se zalaže Francuska s većinom država članica EU, dok se tome protivi Njemačka uz potporu Nizozemske, Finske i nekih drugih država koje je kriza manje pogodila.
Francuska želi da Grčka ostane u eurozoni, ali s time da Grci poštuju postojeća pravila, a eurozona istodobno mora dokazati kako joj je voljna pomoći - rekao je francuski predsjednik François Hollande. Francuske banke bile bi među prvima koje bi pretrpjele velike gubitke u slučaju da Grčka ne uspije vratiti dug.
Da su pripreme za slučaj izlaska Grčke iz eurozone ipak aktualne, dao je naslutiti belgijski ministar financija Vanackere. “Svi planovi oko grčkog scenarija vrte se oko iste stvari. Moramo kao vlada biti odgovorni, što znači da moramo predvidjeti i ono za što se nadamo da ćemo uspjeti izbjeći. Moramo inzistirati na nastojanjima da izbjegnemo scenarij izlaska iz eurozone za Grčku, ali to ne znači da se ne pripremamo za svaki slučaj. Bilo bi neodgovorno reći da nemamo plan i za takav slučaj - rekao je belgijski ministar financija.
Tema o euroobveznicama bila je među najvažnijima tijekom protekle noći na summitu, jer većina misli da bi one mogle poslužiti za pokretanje gospodarskog rasta, što bi dovelo i do povećanja broja radnih mjesta.
Prije nego što se uputila na sastanak s kolegama iz drugih država članica EU, njemačka kancelarka Angela Merkel jasno je dala do znanja kako ostaje pri stajalištu oko euroobvezbnica, koje ne vidi kao rješenje.
“Ne vjerujem u to da bi obveznice mogle pridonijeti promoviranju rasta u eurozoni jer su slične kamatne stope, koje smo imali godinama, dovele do ozbiljnih zastoja i pogrešnih procjena - rekla je Merkel, koja se nalazi pred sve većim pritiskom da pristane na euroobveznice.
Francuski predsjednik Hollande, govoreći o istoj temi, novinarima je rekao da se niti jedna opcija ne smije isključiti.
Britanski premijer David Cameron, čija država nije u eurozoni, i čija je valuta također značajno skočila u odnosu na euro, rekao je da je ovaj skup važan i za njegovu državu jer što god se dogodi s eurozonom, to ima utjecaj i na Veliku Britaniju. Trebamo i odlučan plan za Grčku i za pokretanje europskoga gospodarstva - rekao je Cameron.
Francuski predsjednik François Holland na svojem je prvom summitu EU pokušao govoriti pomirljivim tonom, iako su razlike u pristupu između njega i njemačke kancelarke Merkel bile vidljive. - Zajedno smo, ne zato da bismo se suprotstavljali jedni drugima, već zato što moramo reći ono što mislimo, koja su nam potrebna sredstva, prave metode, nužni koraci i prave incijative koje će osigurati rast - rekao je novinarima Hollande, najavivši da bi se konkretne odluke trebale donijeti na summitu u lipnju.
Na summitu je sudjelovao i predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović, koji je stigao u Bruxelles izravno iz Chicaga, gdje je sudjelovao na summitu NATO-a. Hrvatska na summitima EU sudjeluje kao aktivan promatrač do punopravnog članstva.
Milanović je u Bruxellesu rekao da Hrvatska prati rasprave u EU, dodavši kako bi trebalo pronaći kompromis između dva pristupa, onom o rastu i onom o štednji.
Hrvatska u ovom trenutku i štedi i razvija se, a rast koji imamo, ne zadovoljava nas. Želim više za Hrvatsku. Cijela Europa stagnira, svi stoje; prema tome, ovo je zajednička priča u kojoj ćemo pozorno slušati ideje velikih država i onda odrediti naše stajalište, rekao je hrvatski premijer.
- Hrvatska je zadržala skoro sva radna mjesta u javnom sektoru, državnoj upravi i javnim poduzećima, koja uopće nisu restrukturirana. Hrvatska je potpisala niz kolektivnih ugovora koji nas opterećuju. Dakle, želimo sačuvati radna mjesta, skoro sva ako je moguće, sačuvati razinu plaća, i kada to pogledamo, to je već zaista mnogo. Mnoge od europskih država išle su ispod toga , kazao je hrvatski premijer.
Dodao je da su prava koja idu iznad toga - dodaci, božićnice - “uspomene iz nekih ljepših vremena”.
- Bitno je raditi i primati plaću. Vjerujem u to, i očekujem razumne sugovornike. Nemojmo ići na galamu, takva su vremena prošla, ako su u Hrvatskoj ikad i postojala. Bio bih najsretniji kada bih kao predsjednik Vlade koja vodi državu, mogao, pod navodnicima, svima dati dvije tisuća eura plaće, ali to je nemoguće. U Grčkoj su umirovljenici imali veće mirovine nego u Austriji, i sada je tu nastao problem, nema više novca, rekao je Milanović.
Ovaj summit bio je neslužben, pa se i nisu očekivale konkretne odluke, ali je poslužio kako bi se šefovi država ili vlada pripremili za ključni summit, krajem lipnja u Bruxellesu.