Mnogi kupači ljubitelji su toplog mora. Međutim, nedavni toplinski val koji je pogodio Sredozemno more bio je toliko intenzivan da stručnjaci strahuju od potencijalno razornih posljedica za morski život, piše BBC.
Naime, krajem lipnja i početkom srpnja, temperatura na površini mora redovito je prelazila 30 Celzijevih stupnjeva u moru uz obalu Mallorce i na drugim dijelovima zapadnog Mediterana. Ekstremno vruće more bilježeno je danima, a ponegdje je temperatura iznosila šest ili sedam stupnjeva više od onoga što se smatra normalnim za to doba godine.
Prema kartama i podacima koje su objavile europska klimatološka služba Copernicus, Mercator Ocean International i američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu, najveće razlike vidljive su uz zapadnu talijansku obalu, Azurnu obalu, jugoistočnu Španjolsku obalu te u moru na obali Tunisa.
No ni Jadransko more u navednom razdoblju nije bilo puno manje vruće - najgore je ipak bilo uz sjeveroistočnu talijansku obalu. Temperature su uz hrvatsku Jadransku obalu prema ovim kartama bile do tri stupnja više nego što je uobičajeno, dok su dijelovi francuske, talijanske i španjolske obale bili "u plusu" za čak šest celzijevih stupnjeva. U prosjeku, temperature mora su gledajući cijelo Mediteransko more bile više za 3.7 stupnjeva. Mediteran je, potvrdilo se to na djelu krajem lipnja, žarište klimatskih promjena.
Nikad u povijesti mjerenja temperature mora na zapadnom Mediteranu nisu zabilježene takve brojke. Vrućina trenutačno, barem se tako čini, popušta, ali postoji mogućnost da je šteta već učinjena. Neke vrste teško se nose s tako intenzivnim i dugotrajnim toplinskim udarom, koji u svakom slučaju nosi potencijalne negativne posljedice za riblje populacije nenavikle na takav stres.
Nije riječ samo o temperaturnom pritisku. Više temperature pogoduju štetnim bakterijama i algama, koje se često lakše šire u toplijoj morskoj vodi, koja nije tretirana kemikalijama za čišćenje, kao što je to većina bazena u kojima temperature standardno ne prelaze 28 stupnjeva.
Stručnjaci ističu da temperature mora od 30 stupnjeva krajem ljeta više nipošto nisu neuobičajene za zapadno Sredozemlje. Međutim, anomalija su u slučaju kada se bilježe već u lipnju. "Ove godine je drugačije to što su tako visoke temperature mora stigle puno ranije, pa možemo očekivati da će ljeto biti intenzivnije i dulje", kaže Marta Marcos, izvanredna profesorica na Sveučilištu Balearskih otoka u Španjolskoj. "Svi smo jako iznenađeni, ali takve slučajeve možemo očekivati sve češće", rekla je Aida Alvera-Azcarate, oceanografkinja iz Belgije.
Prema jednom istraživanju, objavljenom ranije ove godine, broj dana ekstremne topline morske površine globalno se utrostručio u posljednjih 80 godina. "Globalno zatopljenje glavni je pokretač toplinskih valova u moru, jer prenosi toplinu iz atmosfere u ocean. Vrlo je jednostavno", kaže Marcos. Mediteran je posebno ranjiv jer je pomalo poput kade, okružen kontinentima.
Veliki je to udar za riblje populacije. Njihova razina tolerancije temperaturnih šokova razlikuje se ovisno o vrsti, no jasno je da mnoge pate zbog dugotrajne izloženosti vrućinama. Ekolozi ističu da mnoge vrste prelaze u svojevrsnu "hibernaciju", u smislu da pribjegavaju fazi preživljavanja i ne razmnožavaju se. "Gotovo je sigurno da će biti utjecaja na ljude u smislu gubitaka u ribarstvu", rekao je Dan Smale, znanstveni suradnik u Udruženju za morsku biologiju u engleskom Plymouthu. "Morat ćemo još malo pričekati i vidjeti što će se dogoditi, ali takve temperature na početku ljeta su alarmantne", dodao je.
Pakleni lanac uzročno-posljedične veze tu se ne prekida. Prekomjerna toplina mora znači više isparavanja, što povećava vlagu u atmosferi i može potaknuti ekstremne oborine. Poplave, kakve smo već vidjeli u Libiji 2023. godine i španjolskoj Valenciji 2024., mogle bi se ponoviti.
Komentari
0