Jedan od najpoznatijih američkih zviždača, poručnik američke vojske Bradley Manning, priznao je u četvrtak krivnju po deset “lakših” točaka optužnice, podignute protiv njega na vojnom sudu zbog davanja stotine tisuća tajnih vojnih dokumenata vlasniku websitea WikiLeaks Julianu Assangeu .
Žeđ za geopolitikom
Od preostalih 12 točaka optužnice, na koje se izjasnio da je nevin, taj će se bivši vojni analitičar braniti na suđenju koje počinje 3. lipnja. No, čak i ako ga oslobode najtežih optužbi, Manning bi zbog priznanja deset točaka iz optužnice mogao provesti 20 godina u zatvoru. Pred vojnom sutkinjom Denise Lind Manning se izjasnio nevinim po 12 točaka optužnice, među kojima je i ona za pomaganje neprijatelju. Ako ga proglase krivim za najteže optužbe, ostatak života bi mogao provesti iza rešetaka.
Sutkinja Lind je, između ostalog, Manninga na predraspravnom saslušanju pitala je li znao da je ono što čini pogrešno, na što je Manning odgovorio “da”. No, najzanimljiviji dio saslušanja bilo je Manningovo pripremljeno objašnjenje motiva za objavu dokumenata. U 35 stranica dugom priopćenju Manning je ustvrdio kako je želio potaknuti “raspravu u domaćoj javnosti” o vladinoj vanjskoj politici i ratovima u Iraku i Afganistanu.
Sebe je opisao kao mladu osobu koja je “žeđala za geopolitičkim informacijama” i htjela da svijet sazna istinu o tome što se događa u Iraku te o ponašanju američkih snaga koje nije bilo u skladu s američkom samonametnutom ulogom lidera slobodnog svijeta.
Prvu rundu dokumenata Manning je odlučio objaviti “jer je bio deprimiran i frustriran”, a nakon povratka u Irak “osjetio je olakšanje”. Naime, nakon slanja dokumenata osjećao je “kako mu je savjest mirna” jer još netko zna što se događa. Najdetaljnije je opisao zašto je odlučio objaviti snimku zračnog napada u kojemu su poginuli irački civili i nekoliko novinara Reutersa.
- Taj me je događaj osobito uznemirio. Najviše me je pogodila očigledna krvožednost vojnika koji su izveli napad te njihovo nazivanje ubijenih civila ‘mrtvim gadovima’, ali i međusobno čestitanje na sposobnosti da poubijaju velik broj ljudi - izjavio je Manning.
Istaknuo je da ga je ohrabrila reakcija javnosti koja je bila jednako zgrožena.
Manning se izjasnio nevinim na optužbu o krađi dokumenata i snimki, neovlašten pristup informacijama i downloadiranje neovlaštenog softvera na vladine kompjutore. Krivim se izjasnio za namjerno odavanje dokumenata za objavu na internetu, nepravilno rukovanje povjerljivim informacijama i ponašanje protivno pravilima i naredbama.
Bez zle namjere
Priznao je neovlašteno posjedovanje informacija i svjesno prosljeđivanje neovlaštenoj osobi. No, to je priznao samo za devet konkretnih dosjea, među kojima su snimka napada helikoptera, dva memoranduma vojnih obavještajaca, dokumenti razmijenjeni putem vojne mreže u Iraku i Afganistanu, neke dokumenti vezani za zatvor Guantanamo, istragu o incidentu u afganistanskom selu Farah i neke depeše State Departmenta.
Suđenje mu počinje u lipnju, a očekuje se da će se njegova obrana temeljiti na činjenici da Manning sebe smatra zviždačem i da nije objavio dokumente iz zlih namjera.
Nudio papire američkim medijima
Bradley Manning je tijekom saslušanja pod prisegom izjavio da su prvi dokumenti koje je poslao zviždačkoj stranici WikiLeaks početkom 2012. godine bile informacije koje je opisao kao “realna situacija na terenu” u Afganistanu i Iraku.
Dokumente je poslao s javnog kompjutora u Rockvilleu ili North Bethesdi u američkoj saveznoj državi Maryland gdje je tijekom odmora odsjeo u Potomacu kod svoje tete. Poslao ih je uz napomenu da su posrijedi najznačajniji dokumenti našeg vremena, a završio je riječima “želim vam ugodan dan”.
Manning je također istaknuo da je dokumente prvo pokušao dati američkim medijima New York Timesu i Washington Postu. Otkrio je kako je još osam puta te iste dokumente poslao WikiLeaksu Juliana Assangea (na slici gore) sa svojeg laptopa iz baze u Iraku.