FORT MEADE - Vojna sutkinja, pukovnica Denise Lind oslobodila je u utorak američkog vojnika Bradleya Manninga krivnje za pomaganje neprijatelju, najtežoj točki optužnice za davanje povjerljivih dokumenata WikiLeaksu, ali ga je proglasila krivim po većini od ukupno 20 točaka optužnice za najveće odavanje tajnih informacija u američkoj povijesti.
Američka vlada tražila je maksimalnu kaznu zbog, po njezinoj ocjeni, ozbiljnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti, uključujući i izvještaje s bojišnice u Iraku i Afganistanu, dok su aktivisti opravdavali Menningov potez kao nešto što razotkriva tajne američke operacije u inozemstvu.
Američki tužitelji su tijekom suđenja ustrajali u tvrdnji da je američka sigurnost bila ugrožena kada je WikiLeaks objavio videosnimku borbene akcije američkog vojnog helikoptera Apache, diplomatske bilješke i tajne podatke o zatvorenicima u Guantanamu, a koje je Manning predao WikiLeaksu dok je od studenoga 2009. do uhićenja u svibnju 2010. služio u Iraku kao vojni analitičar.
Skupina oko 30 njegovih pristaša okupila se pred vojnim sudom u Fort Meadeu u američkoj saveznoj državi Maryland prije izricanja presude.
Kazna Manningu trebala bi biti izrečena u srijedu, a prijeti mu maksimalna kazna od više od 100 godina zatvora.
Na preliminarnom saslušanju u veljači, Manning je kazao da je svojim postupkom želio "potaknuti javnu raspravu."
Priznao je da je dao tajne dokumente WikiLeaksu, kao i djelomičnu krivnju za još deset točaka optužnice. Nije priznao da je svjesno pomagao terorističkoj mreži al Qaedi.
Assange optužio Obamu za ekstremizam
Osnivač WikiLeaksa Julian Assange optužio je predsjednika SAD-a Baracka Obamu za nacionalno-sigurnosni ekstremizam, nakon što je u utorak vojni sud osudio Bradleya Manninga za najveće "curenje" sigurnosnih dokumenata u američkoj povijesti.
Ističući da je Manning "najvažniji novinarski izvor što ga je svijet ikada vidio" Assange je kazao da taj američki vojnik, za kojega je tužiteljstvo tvrdilo da je WikiLeaksu isporučio stotine tisuća povjerljivih dokumenata, nije imao pravedno suđenje te je pozvao da presuda bude poništena.
"Vlada je čuvala Bradleya Manninga u kavezu, skinula ga je golog i izolirala kako bi ga slomila, što je osudio i posebni izvjestitelj UN-a za mučenje. To nikada nije bilo pošteno suđenje", rekao je Assange iz ekvadorskog veleposlanstva u Londonu koje mu je dom više od godinu dana.
Assange je rekao i da WikiLeaks te Manningov pravni tim neće stati dok presuda ne bude ukinuta.
"To je opasan presedan i primjer nacionalno-sigurnosnog ekstremizma. To je kratkovidna presuda koja se ne može tolerirati i mora biti poništena", zaključio je Assange.
On nije potvrdio, ali ni demantirao je li Manning WikiLeaksu dostavljao povjerljive dokumente, uvijek koristeći riječ "navodno" kada se govorio o "curenju". WikiLeaks nikada nije otkrio svoje izvore i uvijek ih je štitio, kazao je.
Vojna sutkinja, pukovnica Denise Lind oslobodila je u utorak Manninga krivnje za pomaganje neprijatelju, najtežoj točki optužnice za davanje povjerljivih dokumenata WikiLeaksu, ali ga je proglasila krivim po većini od ukupno 20 točaka optužnice za najveće odavanje tajnih informacija u američkoj povijesti.
Američka vlada tražila je maksimalnu kaznu zbog, po njezinoj ocjeni, ozbiljnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti, uključujući i izvještaje s bojišnice u Iraku i Afganistanu, dok su aktivisti opravdavali Menningov potez kao nešto što razotkriva tajne američke operacije u inozemstvu.