‘Tvrdi’ Tadić posvađao Sanadera i Pupovca

Prošli sam tjedan objavio kako se u Hrvatskoj nalazi 600 jama ili masovnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci osoba ubijenih nakon Drugoga svjetskog rata. Podatak nije točan. Prema izjavi ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka, koju je dao medijima prilikom posjeta Hudoj jami u Sloveniji, a objavila slovenska TV, u Hrvatskoj je otkriveno 830 masovnih grobnica, od kojih su obrađene samo 23.



Sve je vidljivije da nešto škripi unutar HDZ-ove koalicije. Pupovčevi Srbi sve glasnije najavljuju mogućnost odlaska u oporbu. Nakon nesporazuma oko Zakona o poljoprivrednom zemljištu uslijedio je sukob oko rebalansa državnog proračuna kojim je predviđeno smanjenje sredstava vezanih uz projekte povratka Srba, za 500 milijuna kuna. Situacija je bila istovjetna onoj kada se usvajao Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Uzelac, kao predstavnik Srba u Vladi, podržao je rebalans budžeta, e da bi se Pupovčeva parlamentarna trojka tome usprotivila u sabornici. Međutim, dobro obaviješteni izvori kažu da je Sanader bijesan na Pupovca jer ga je Tadić u Beogradu dočekao vrlo tvrdo, na mahove i nediplomatično. U Vladi Pupovca drže osobno krivim za relativni (ne)uspjeh Sanaderove beogradske misije, jer smatraju da je njihov koalicijski partner, kao dobro pozicioniran u Srbiji, trebao bolje pripremiti putovanje.



Na moju kolumnu objavljenu 14. ožujka 2009. u komentaru na internetu reagirao je nepoznati čitatelj pod pseudonimom ego11 i poslao mi na dvije gusto kucane stranice popis od pedesetak masovnih grobnica u Zagrebu i bližoj okolici. Komentar je vrlo detaljan i vidi se da osoba koja ga je pisala barata činjenicama. Napisani su precizni datumi masovnih likvidacija. Dobivene podatke u skladu sa zakonom proslijedio sam nadležnim institucijama. Prema informacijama koje sam dobio od osoba koje se bave istraživanjem poratnih zločina podaci su vrlo precizni. Lokacije su: Bukovečka šuma, Brestovec, Čučerje (zaseok Fabijanec kod Trstenika), Galovići, Gornji Mikulići, Dotrščina, Gornje Vrapče (tri lokacije), Gračanska cesta, Gračani (Stremec), Ribnjak, Matkov brijeg, Golača, Đurkov voćnjak, Lonjščina, Šiftarov vrt i vinograd, Bešđićev vrt, Trnčićevo dvorište i brijeg, Sljeme - stare sjenokoše, Okrugljak, Banićevo dvorište, Zlodijev brijeg, Peščenka, Zdenčec (tri lokacije), Bjelčenica, Obernjak - Brestovac, Krivićev brijeg (dvije lokacije) i Jelačićev brijeg (dvije lokacije). Na lokacijama od Gračanske ceste do Jelačićeva brijega navodno je ubijeno i pokopano oko 2000 što vojnika što civila. Potom slijede Horvati, Jarek, Jelenova, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Ljubijska ulica, Kanal (logor), Prečko (logor), Maksimirska šuma (logor), Gospočak, Markovo polje, Markuševec, Krematorij, Pedagoška akademija, šuma ispod Sljemena, šuma iznad Prečkog, Remete (četiri lokacije), Šestine (pet lokacija), Sesvete (dvije lokacije), Gliboki jarek, Resnička šuma, Tuškanac (Dubravkin put). Sve ono što se kroz desetke godina šaputalo, danas izbija na površinu zajedno s ljudskim kostima jer, kao što kaže nepoznati autor tog teksta, “kosti imaju pravo na ime i grob”. Slažem se s njim.



Profesorica Mirjana Kasapović, naša ugledna znanstvenica s Fakulteta političkih znanosti, u Zborniku Hrvatskog politološkog društva - Anali 2008. objavila je tekst kojim je na proste faktore rastavila dvojicu starokomunističkih partijskih ideologa koji su svoju “znanstvenu karijeru” zaslužili zamo zahvaljujući svojoj rigidnoj komunističkoj orijentaciji. Lalović je karijeru kao asistent počeo ‘75. godine, a doktorirao tek ‘96. Lalović je, dakle, suprotno svim zakonima koji su se izmijenili bio asistent na tome fakultetu pune 23 godine kada je izabran u zvanje docenta. Strpićev preddoktoratski staž bio je nešto kraći i trajao je samo 17 godina. Obojica su dakle prekršila i Zakon o obrazovanju Socijalističke Republike Hrvatske i Republike Hrvatske. Iz obilnog prikaza njihovih “znanstvenih radova” vidljivo je da se radi o dvojici lažova i šarlatana koji i danas kao i uvijek služe na sramotu Fakultetu političkih znanosti. Bilo bi šteta da niti jedan medij u Hrvatskoj detaljnije ne prenese ovu analizu profesorice Kasapović.



U Hrvatskoj vlada prava pomama za kartama poznate irske skupine U2, kako je objavila tvrtka Lupa promotion. Rasprodano je ukupno 66.000 karata po cijenama od 250 do 2000 kuna. Na kartama piše kako su zakonom o PDV-u čl. 2. st.1/1 ulaznice za koncert oslobođene plaćanja PDV-a. Grubom procjenom ispražnjeni državni proračun izgubit će od ovoga koncerta oko 10,000.000 kuna. Uzme li se u obzir da se priprema i drugi koncert, to je vjerojatno oko 20,000.000 kuna. Radi se o velikoj “mućki” jer su jedino koncerti koje organizira Lupa preko svoje sestrinske neprofitne organizacije - također Lupa - oslobođeni PDV-a, posebno kada se radi o stranim grupama i pjevačima. Kada dođe Elton John u Pulu, njegov organizator morat će platiti PDV. Jednako tako svi naši pjevači i glazbene skupine redovito plaćaju PDV za svoje koncerte. Hrvatska glazbena unija nedavno je pismeno od ministra Šukera zatražila objašnjenje i odgovor na pitanje tko je i zašto Lupine koncerte oslobodio PDV-a. Odgovor po običaju još uvijek čekaju.



Novine su se naveliko raspisale o tome da je DORH pokrenuo istragu protiv Sime Dubajića sumnjičeći ga za ratni zločin počinjen nakon Drugoga svjetskog rata na lokaciji Kočevski rog u Sloveniji. Pomalo cinično djeluje činjenica da je prva osoba osumnjičena za ratni zločin u Hrvatskoj - Srbin. Dubajić inače živi u Srbiji i mediji tvrde da je državljanin Republike Srbije, međutim Dubajić je rođen i do 90-e godine živio na području Knina i imao je hrvatsko državljanstvo, iz kojega nije brisan na vlastiti zahtjev. Prema tome, Hrvatska ima pravo jurisdikcije nad njim. Postavlja se pitanje zašto nije optužena i Milka Planinc, tadašnji politički komesar 11. Dalmatinske brigade. Ona tvrdi da tada nije bila tamo. Demantira je fotografija iz knjige o Dalmatinskoj brigadi na kojoj se lijepo vidi njeno nasmiješeno lice među skupinom svojih drugova. Postavlja se pitanje zašto je DORH reagirao tek sada. Zato što je “posebnim kanalima” pribavilo posebni dokument iz britanskih izvora iz kojeg je vidljivo da su Britanci Simi Dubajiću osobno predali 13.000 ratnih zarobljenika koji su pobijeni bez suda. Među njima je bio i veći broj crnogorskih četnika. Uz to DORH raspolaže i novim dokazima pribavljenima u Mađarskoj. Protivnici istraživanja ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata rado barataju tvrdnjom kako je rat već bio završen, pa to nisu bili ratni zarobljenici koje štiti međunarodno pravo, a da to pogotovo nisu mogli biti civili koji su ubijeni nakon Drugoga svjetskog rata. Uz to, mnogi kažu da zločini koji su počinjeni ‘47. i ‘48. godine ne mogu biti ratni zločini jer je rat odavno prestao. No i zločini počinjeni u tim godinama moraju se tretirati kao (po)ratni zločini koji nikada ne zastarijevaju. Istovremeno dok neki govore o zastari ratnih zločina, Milanović ispred SDP-a traži ukidanje zastare za kaznena djela počinjena tijekom privatizacije. Postavlja se pitanje jesu li zločini počinjeni u Hrvatskoj tijekom i nakon Oluje ili zločini koje su počinili Srbi u Hrvatskoj uopće bili ratni zločini kada formalno-pravno gledano rata uopće nije ni bilo, jer rat u Hrvatskoj nikada nije objavljen: ni Srbija (ostatak Jugoslavije) ni krajinice nisu objavile rat Hrvatskoj, a ni ona njima. Ni u Ruandi nije bilo objave rata, ali smo imali “mirnodopski genocid” i suđenja za ratne zločine.



 Ako radoznali čitatelj na zagrebačkim kioscima Tiska, gdje se prodaju sve moguće novine, strane i domaće, pokuša kupiti neku novinu ili tjednik iz BiH, neće mu to uspjeti. Oslobođenje, Dnevni avaz ili bilo koja druga tiskovina prodaju se samo u pojedinim mjestima u Dalmaciji tijekom turističke sezone. U Zagrebu toga naprosto nema. U upravi poduzeća Tisak vrlo su nervozni postavite li im pitanje zašto nema tih tiskovina. Istovremeno, na svim bosanskohercegovačkim prodajnim mjestima možete pronaći sve hrvatske dnevnike i tjednike. Večernji list čak ima svoje posebno BiH izdanje koje se prodaje u sedam tisuća primjeraka.




Ivan Zvonimir Čičak
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. siječanj 2026 11:45