11 znamenki za kontrolu Hrvata

ZAGREB - U Hrvatskoj u siječnju počinje primjena osobnog identifikacijskog broja (OIB), jedinstvenog identifikatora za građane i tvrtke.



Za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog matičnog broja građanina (JMBG), koji se sastoji od 13 znamenki, ili matičnog broja tvrtki, koji sadrži sedam znamenki, OIB će sadržavati 11 znamenki, i to 10 znamenki do kojih se dolazi slučajnim odabirom i jednom znamenkom koja služi kao kontrolni broj.







To je u skladu s međunarodnim i propisima Europske Unije (EU), koji broj znamenki u identifikacijskom broju ograničava na 12. No, broj znamenki i usklađivanje s pravnom stečevinom EU nije jedini razlog za napuštanje JMBG-a. Naime, osim što je JMBG naslijeđe bivše države, u njemu su sadržani i podaci koji zadiru u privatnost građana, poput datuma rođenja, spola i narodnosti, a i zakonom je svojedobno proglašen tajnim, pa ne može služiti za razmjenu podataka.



Najprije Porezna uprava



Uvođenjem OIB-a trebao bi doći kraj nejednakom upisu građana u službene evidencije. Doduše, većina institucija i sada, unatoč tajnosti toga podatka, koristi JMBG, no pojedine institucije koriste druge identifikatore. Stoga se informatizacijom državne uprave javlja potreba uvođenja jedinstvenog identifikatora, koji bi bio usklađen s međunarodnim standardima, a sadržavao bi i sve podatke vezane uz imovinsko stanje građanina, te za potrebe oporezivanja, socijalnog i mirovinskog osiguranja. Iz njega bi se, primjerice, vidjelo koje nekretnine i dionice posjeduje građanin, kakva su mu stvarna primanja i bavi li se “mutnim poslovima”.









U sustav OIB-a najprije će ući Porezna uprava, koja će i voditi Središnji registar, zatim Ministarstvo unutarnjih poslova, Središnji državni ured za uporabu, sudski registri trgovačkih sudova i Državni zavod za statistiku. Postupno će se umrežavati i ostala tijela državne uprave, a zadnji su na redu, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, gruntovnica i katastar. Tijekom sljedeće godine, koja predstavlja svojevrsno prijelazno razdoblje, evidencije će se voditi i u sustavu JMBG-a i OIB-a, a od 2010. godine JMBG bi definitivno trebao otići u povijest.



Protiv kriminala i korupcije



Dostava potvrda o OIB-u građanima i tvrtkama počet će 12. siječnja, a građani će ih dobivati na adrese prebivališta. Samim tim neće morati ići po njih u Poreznu upravu, niti će plaćati upravne pristojbe i druge naknade. Štoviše, neće morati mijenjati ni osobne dokumente, jer će nove osobne iskaznice i vozačke dozvole na kojima je ispisan OIB dobivati tek kada starim dokumentima istekne valjanost. Osobe s doživotnim osobnim iskaznicama neće ni dobivati nove dokumente s OIB-om, nego će po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u.



Što se tiče upisivanja OIB-a u putovnice, taj dio još nije razjašnjen, a ovisit će o pravnoj stečevini EU. U slučaju problema s dostavom potvrde o OIB-u, građani će svoj OIB moći saznati putem SMS-a (na broj 61642), upitom preko interneta ili tako da izvade uvjerenje u Poreznoj upravi. Svi podaci bit će dostupni i na internetskoj stranici www.oib.hr ili preko besplatnog telefona 0800/1811, kažu u Ministarstvu financija.



- OIB je jedina sustavna mjera za borbu protiv kriminala i korupcije, poručio je Šuker na današnjoj prezentaciji tog identifikacijskog broja.



Iz OIB-a će, naime, Porezna uprava moći iščitati stvarno imovinsko stanje građana. Taj će identifikator biti dostupan i drugim tijelima državne uprave, no samo do razine za koju su ovlašteni, a služit će i za određivanje imovinskog cenzusa.



Djeca koja se rode poslije Nove godine i tvrtke koje se tada budu osnivale dobivat će i JMBG, odnosno matični broj u slučaju tvrtki, i OIB. Od 2010. godine dodjeljivat će se samo OIB.



Inače, cijeli projekt informatizacije državne uprave težak je oko 100 milijuna kuna, od čega na uvođenje OIB-a otpada 30-ak milijuna, tvrdi Šuker.



Novi broj i inozemcima



Osim hrvatskim građanima i strancima koji žive u Hrvatskoj te tvrtkama koje su ovdje registrirane, OIB će se dodjeljivati i hrvatskim građanima u inozemstvu, kaže Šuker.





- usklađivanje s EU i međunarodnim standardima;

- jedinstveni identifikacijski broj za potrebe oporezivanja, korištenje socijalnih i mirovinskih prava te za međunarodnu razmjenu podataka;

- početak informatizacije državne uprave, povezivanje i automatska razmjena podataka;

- bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba te priljevom i odljevom novca:

- olakšava borbu protiv korupcije.



Zašto ne JMBG:



- nije u skladu s pravnom stečevinom EU, jer ima previše znamenki i otkriva previše osobnih podataka (datum rođenja, spol, etničku pripadnost);

- zakonom je propisano da je tajan, premda je i dalje u širokoj upotrebi;

- ne koriste ga sve institucije, pa postoji neujednačenost upisa osoba u službene evidencije;

- ne može se koristiti za međunarodnu razmjenu podataka o osobi za koju se zahtijevaju podaci.

Prednosti nove identifikacije Zašto OIB:

Adriano Milovan