Projekcijom političkog trilera “International” domaćeg redatelja Toma Tykwera u Berlinu u četvrtak počinje 59. berlinski filmski festival. Početak Berlinalea, kako je već tradicija, ujedno je i početak europske filmsko-festivalske sezone.
U sedam godina pod vodstvom hamburškog filmskog funkcionara Dietera Kosschlicka, Berlinale je uspio produbiti svoj značaj na karti filmskog biznisa. Razvio je Europski filmski market (EFM), što mu je dodalo poslovnu dimenziju dotad rezerviranu za Cannes, postao je stjecište (posebno glazbenih) “celebrityja” i ojačao medijsku vidljivost. No, pod ruku sa svim tim marketinškim i tržišnim uspjesima išla je i kriza programa.
Već nekoliko sezona berlinski natjecateljski program sastoji se uglavnom od uglednih veteranskih imena bez pokrića, filmova za koje se direkcija nada da će dovući glumačke zvijezde, te filmova koji su u Berlin ušli ponajviše zato što ih je Cannes odbio.
Ta kriza glavnog programa osobito je postala vidljiva prošle godine: nakon razočaravajuće konkurencije u kojoj je jedva bilo dva-tri filma vrijedna makar kakve nagrade, mnogi su komentatori sugerirali berlinskoj ekipi da se malo manje bavi EF Marketom, Talent Campusom i drugim popratnim sadržajima, a malo više posveti onom osnovnom - programiranju.
Bez obzira na sve te kritike, dojam je da je i ovogodišnji glavni program sastavljen po staroj recepturi: autorski doajeni plus holivudske zvijezde.
Michelle Pfeiffer u ‘Cheri’
Ono što najviše privlači pozornost u glavnom programu je prisutnost pet istaknutih veterana svjetskog autorskog filma koji u Berlin donose nove projekte iako su u debeloj trećoj dobi.
Među njima je nesumnjivo najslavniji Poljak Andrzej Wajda, čiji se film “Tatarak” temelji na proznim tekstovima Jaroslawa Iwaskiewicza i Sandora Maraija, a u filmu se pojavljuje i glumica koja je nekad bila Wajdino trade mark lice: Krisztina Janda.
(Chen Kaige, Kina)
Biografija pjevača pekinške opere koji je u ratu odbio pjevati Japancima
(Costa Gavras)
Film o ilegalnom imigrantu koji putuje od Krete do Pariza prvi je Gavrasov film snimljen u Grčkoj nakon 1970.
(Lukas Moodysson, Švedska)
Dosad najskuplji Moodyssonov film sniman je na Filipinima, a glavnu ulogu tumači Gael Garcia Bernal
(Andrzej Wajda, Poljska)
82-godišnji Wajda ponovo se udružio sa svojom starom glumicom Krisztinom Jandom
(IN THE ELECTRIC MIST, Bertrand Tavernier)
Francuski veteran snimio je u Louisiani krimić s Tommyjem Lee Jonesom u ulozi detektiva
Wajda inače ima 83 godine, a dvojica grčkih redatelja s popisa konkurencije tek su mrvicu mlađi od njega. Costa Gavras (1933.) za Zlatnog medvjeda konkurira filmom “Eden je zapadno” o mladom ilegalnom imigrantu koji putuje od Krete do Pariza: zanimljivo je da je Gavrasu to prvi film snimljen u Grčkoj nakon 1970. i filma “Z”. Theo Angelopoulos samo je malo mlađi (1935). U Berlin dolazi drugim dijelom svoje političko-filozofske trilogije o Balkanu. Naslov filma je “Prah vremena”, u njemu glume Willem Dafoe i Harvey Keitel, a sniman je diljem svijeta, od SAD-a do Kazahstana. Preostala dva veterana nešto su mlađi, i manje preuzetni. Britanac Stephen Frears (1941.) u Berlin dolazi s filmom “Cheri” nastalim po istoimenom romanu koji je 1920. napisala francuska bulevarska književnica i queer ikona Colette. U filmu, među ostalima, glumi Michelle Pfeiffer. I dok je Frears otišao na izlet u Francusku, francuski veteran Bertrand Tavernier otisnuo se preko Atlantika u SAD. Prema romanu kriminalističkog “southern gothic” pisca E. Jamesa Burkea u New Orleansu je snimio krimić “In the Electric Mist” u kojem glavnog junaka -detektiva Rubicheauxa - glumi Tommy Lee Jones.
Pokupljeno sa Sundancea
Berlin tradicionalno kapitalizira svoj zimski termin i služi kao europska premijerna pista za dio američkih filmova fokusiranih na Oscare. Zbog sažimanja vremena između američke i europskih premijera takvih je filmove ove zime doduše manje, ali ih ipak ima - pa će izvan konkurenciju na Potsdamer Platzu igrati “Reader” Stephena Daldryja s Kate Winslet, kao i “Milk” Gusa Van Santa sa Seanom Pennom u ulozi ustrijeljenog kalifornijskog gay političara Harveyja Milka.
Ostatak američkih naslova Berlinalea neobična je smjesa polumainstreama i filmova pokupljenih sa Sundancea. Tako je tu Sally Potter s filmom “Rage” o naličju modne industrije (film navodno stilski hini da je snimljen mobitelom). Opet je tu i sin popartista Roya Lichtensteina Mitchell Lichtenstein (“Zubi”), koji se vraća na Potsdamer filmom “Happy Years” u kojem glumi Demi Moore. Najjači glumački sastav ima ipak indie drama Rebecce Miller “Privatni životi Pippe Lee”: u njoj glume Keanu Reeves, Winona Ryder, Julian Moore, Monica Bellucci, te Robin Wright Penn u naslovnoj ulozi.
Ekranizacija Naomi Klein
Ako postoji nešto što je Kosschlick kao svoj pečat donio Berlinu, onda je to jaka podrška domaćem filmu koja se sretno poklopila sa zlatnim razdobljem njemačke filmske industrije koja je isproducirala u ovoj dekadi dojmljiv niz hitova.
Zna li se to, pomalo čudi što su u konkurenciji samo tri domaća naslova. Dva od njih, međutim, zvuče jako zanimljivo.
Prvi - “Sturm” - drama je o tajnoj diplomaciji Haaškog suda, o kojoj nešto šire pišemo u okviru. Intrigantno zvuči i omnibus “Deutschland 09” s kratkim filmovima o Njemačkoj trinaest autora, među kojima su Fatih Akin, Tom Tykwer (“Lola trči”) i Wolfgang Becker (“Goodbye Lenjine”). Sličnost s omnibusom “Njemačka jesen” iz sedamdesetih očito je namjerna: čini se, njemački producenti procijenili su da ponovno imaju generaciju koja ima odjek i izvan granica.
To naravno nije sve.
Popis istaknutih autora koji u Berlinu predstavljaju novitete je poduži i uključuje Lukasa Moodyssona, Catherine Breillat, Chen Kaigea (koji se u nakon “Moje konkubine” ponovno vraća pekinškoj operi novim filmom “Mei Lanfang”), te Michaela Winterbottoma koji u dokumentarcu “Doktrina šoka” ekranizira istraživačku knjigu Naomi Klein o privatizaciji javnih servisa.
Ukratko - Berlinale će biti pun zanimljivosti, a čini se da će ih po običaju više biti izvan nego u konkurenciji.
Film se inače bavi zakulisnom diplomacijom oko Haaškog suda, jedan od glavnih konzultanata produkcije bila je Florence Hartmann, a zanimljivost je da Kuehn glumi srpskog visokopozicioniranog optuženika, dok Filipović igra njegova odvjetnika. Inače, redatelj H. C. Schmid nije neki bezveznjak koji želi utržiti zvučnu temu. Riječ je o ozbiljnom režiseru mlađe srednje generacije koji se proslavio prethodnim filmom “Requiem” u kojem je ispričao istinitu priču o bavarskoj djevojci koja je sedamdesetih godina umrla tijekom katoličkog egzorcizma. U programu Panorama bit će pak prikazan i jedan film fizički snimljen u Hrvatskoj. Riječ je o “Bijeloj munji” (White Lightnin) Britanca Dominica Murphyja. Riječ je o biografskom filmu o američkom folklornom plesaču Jescu Whiteu. Neobično je to što se film čitav zbiva u gorju Apalači u Zapadnoj Virdžiniji, no u potpunosti je snimljen - u Zagrebu i okolici.
Jurica Pavičić
U sedam godina pod vodstvom hamburškog filmskog funkcionara Dietera Kosschlicka, Berlinale je uspio produbiti svoj značaj na karti filmskog biznisa. Razvio je Europski filmski market (EFM), što mu je dodalo poslovnu dimenziju dotad rezerviranu za Cannes, postao je stjecište (posebno glazbenih) “celebrityja” i ojačao medijsku vidljivost. No, pod ruku sa svim tim marketinškim i tržišnim uspjesima išla je i kriza programa.
| Najjači glumački sastav ponudit će indie drama Rebecce Miller ‘Privatni životi Pippe Lee’. U njoj glume Keanu Reeves, Winona Ryder, Julianne Moore, Monica Bellucci, te Robin Wright Penn u naslovnoj ulozi |
Ta kriza glavnog programa osobito je postala vidljiva prošle godine: nakon razočaravajuće konkurencije u kojoj je jedva bilo dva-tri filma vrijedna makar kakve nagrade, mnogi su komentatori sugerirali berlinskoj ekipi da se malo manje bavi EF Marketom, Talent Campusom i drugim popratnim sadržajima, a malo više posveti onom osnovnom - programiranju.
Bez obzira na sve te kritike, dojam je da je i ovogodišnji glavni program sastavljen po staroj recepturi: autorski doajeni plus holivudske zvijezde.
Michelle Pfeiffer u ‘Cheri’
Ono što najviše privlači pozornost u glavnom programu je prisutnost pet istaknutih veterana svjetskog autorskog filma koji u Berlin donose nove projekte iako su u debeloj trećoj dobi.
Među njima je nesumnjivo najslavniji Poljak Andrzej Wajda, čiji se film “Tatarak” temelji na proznim tekstovima Jaroslawa Iwaskiewicza i Sandora Maraija, a u filmu se pojavljuje i glumica koja je nekad bila Wajdino trade mark lice: Krisztina Janda.
(Chen Kaige, Kina)
Biografija pjevača pekinške opere koji je u ratu odbio pjevati Japancima
(Costa Gavras)
Film o ilegalnom imigrantu koji putuje od Krete do Pariza prvi je Gavrasov film snimljen u Grčkoj nakon 1970.
(Lukas Moodysson, Švedska)
Dosad najskuplji Moodyssonov film sniman je na Filipinima, a glavnu ulogu tumači Gael Garcia Bernal
(Andrzej Wajda, Poljska)
82-godišnji Wajda ponovo se udružio sa svojom starom glumicom Krisztinom Jandom
(IN THE ELECTRIC MIST, Bertrand Tavernier)
Francuski veteran snimio je u Louisiani krimić s Tommyjem Lee Jonesom u ulozi detektiva
|
1. MEI LANFANG
|
|
|
2. EDEN JE ZAPADNO
|
|
|
3. MAMMOTH
|
|
|
4. TATARAK
|
|
|
5. U ELEKTRIČNOJ SUMAGLICI
|
|
Wajda inače ima 83 godine, a dvojica grčkih redatelja s popisa konkurencije tek su mrvicu mlađi od njega. Costa Gavras (1933.) za Zlatnog medvjeda konkurira filmom “Eden je zapadno” o mladom ilegalnom imigrantu koji putuje od Krete do Pariza: zanimljivo je da je Gavrasu to prvi film snimljen u Grčkoj nakon 1970. i filma “Z”. Theo Angelopoulos samo je malo mlađi (1935). U Berlin dolazi drugim dijelom svoje političko-filozofske trilogije o Balkanu. Naslov filma je “Prah vremena”, u njemu glume Willem Dafoe i Harvey Keitel, a sniman je diljem svijeta, od SAD-a do Kazahstana. Preostala dva veterana nešto su mlađi, i manje preuzetni. Britanac Stephen Frears (1941.) u Berlin dolazi s filmom “Cheri” nastalim po istoimenom romanu koji je 1920. napisala francuska bulevarska književnica i queer ikona Colette. U filmu, među ostalima, glumi Michelle Pfeiffer. I dok je Frears otišao na izlet u Francusku, francuski veteran Bertrand Tavernier otisnuo se preko Atlantika u SAD. Prema romanu kriminalističkog “southern gothic” pisca E. Jamesa Burkea u New Orleansu je snimio krimić “In the Electric Mist” u kojem glavnog junaka -detektiva Rubicheauxa - glumi Tommy Lee Jones.
Pokupljeno sa Sundancea
Berlin tradicionalno kapitalizira svoj zimski termin i služi kao europska premijerna pista za dio američkih filmova fokusiranih na Oscare. Zbog sažimanja vremena između američke i europskih premijera takvih je filmove ove zime doduše manje, ali ih ipak ima - pa će izvan konkurenciju na Potsdamer Platzu igrati “Reader” Stephena Daldryja s Kate Winslet, kao i “Milk” Gusa Van Santa sa Seanom Pennom u ulozi ustrijeljenog kalifornijskog gay političara Harveyja Milka.
Ostatak američkih naslova Berlinalea neobična je smjesa polumainstreama i filmova pokupljenih sa Sundancea. Tako je tu Sally Potter s filmom “Rage” o naličju modne industrije (film navodno stilski hini da je snimljen mobitelom). Opet je tu i sin popartista Roya Lichtensteina Mitchell Lichtenstein (“Zubi”), koji se vraća na Potsdamer filmom “Happy Years” u kojem glumi Demi Moore. Najjači glumački sastav ima ipak indie drama Rebecce Miller “Privatni životi Pippe Lee”: u njoj glume Keanu Reeves, Winona Ryder, Julian Moore, Monica Bellucci, te Robin Wright Penn u naslovnoj ulozi.
Ekranizacija Naomi Klein
| U konkurenciji su i tri domaća, njemačka naslova. Među njima i ‘Sturm’, drama o tajnoj diplomaciji Haaškog suda, snimana u Sarajevu
|
Zna li se to, pomalo čudi što su u konkurenciji samo tri domaća naslova. Dva od njih, međutim, zvuče jako zanimljivo.
Prvi - “Sturm” - drama je o tajnoj diplomaciji Haaškog suda, o kojoj nešto šire pišemo u okviru. Intrigantno zvuči i omnibus “Deutschland 09” s kratkim filmovima o Njemačkoj trinaest autora, među kojima su Fatih Akin, Tom Tykwer (“Lola trči”) i Wolfgang Becker (“Goodbye Lenjine”). Sličnost s omnibusom “Njemačka jesen” iz sedamdesetih očito je namjerna: čini se, njemački producenti procijenili su da ponovno imaju generaciju koja ima odjek i izvan granica.
To naravno nije sve.
Popis istaknutih autora koji u Berlinu predstavljaju novitete je poduži i uključuje Lukasa Moodyssona, Catherine Breillat, Chen Kaigea (koji se u nakon “Moje konkubine” ponovno vraća pekinškoj operi novim filmom “Mei Lanfang”), te Michaela Winterbottoma koji u dokumentarcu “Doktrina šoka” ekranizira istraživačku knjigu Naomi Klein o privatizaciji javnih servisa.
Ukratko - Berlinale će biti pun zanimljivosti, a čini se da će ih po običaju više biti izvan nego u konkurenciji.
Film se inače bavi zakulisnom diplomacijom oko Haaškog suda, jedan od glavnih konzultanata produkcije bila je Florence Hartmann, a zanimljivost je da Kuehn glumi srpskog visokopozicioniranog optuženika, dok Filipović igra njegova odvjetnika. Inače, redatelj H. C. Schmid nije neki bezveznjak koji želi utržiti zvučnu temu. Riječ je o ozbiljnom režiseru mlađe srednje generacije koji se proslavio prethodnim filmom “Requiem” u kojem je ispričao istinitu priču o bavarskoj djevojci koja je sedamdesetih godina umrla tijekom katoličkog egzorcizma. U programu Panorama bit će pak prikazan i jedan film fizički snimljen u Hrvatskoj. Riječ je o “Bijeloj munji” (White Lightnin) Britanca Dominica Murphyja. Riječ je o biografskom filmu o američkom folklornom plesaču Jescu Whiteu. Neobično je to što se film čitav zbiva u gorju Apalači u Zapadnoj Virdžiniji, no u potpunosti je snimljen - u Zagrebu i okolici.
Nema hrvatskih filmova, ali ima glumacaHrvatskih filmova ni ove godine na Berlinu nema, i to čak ni u programu mladog filma Forum gdje smo u ovoj dekadi bili česti gosti. Prošle godine preskakanje hrvatskih filmova izazvalo je u našoj struci razočaranje. Ove godine je to bilo očekivano jer su praktički svi dovršeni filmovi već imali svjetsku premijeru, a jedini spremni novitet je ratni triler “Crnci” Gorana Devića i Zvonimira Jurića koji će biti prikazan kupcima na European Film Marketu. Ako, međutim, na Potsdamer Platzu nema hrvatskih autora, zato ima glumaca i lokacija. U glavnom programu tako igra njemački film “Sturm” (Oluja) redatelja Hansa Christiana Scmida koji je sniman prošlog ljeta u Sarajevu i u kojem važne i velike uloge igraju Dražen Kuehn, Leon Lučev, Tarik Filipović, Jadranka Đokić, Krešimir Mikić i Marinko Prga. |
Jurica Pavičić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....