Josaphat Kuncević (1580. - 1623.) proglašen je katoličkim svecem, tijelo mu se čuva na jednom od oltara u bazilici Sv. Petra u Vatikanu. Ali, oni koji o njemu pišu, često se izražavaju nejasno. Koje je on narodnosti, koje vjeroispovijesti? U doba njegove smrti Polock, gdje je bio nadbiskup, potpadao je pod Poljsku, a dotle je bio pod ruskom vlašću. Velikane iz takvih pograničnih područja redovito svojataju jedna i druga nacija. U ono doba Ukrajina nije bila posebna država, Rusi ga nisu svojatali, a Poljaci ga često proglašavaju svojim. Sad se zna da je bio Ukrajinac. A što je bio po vjeroispovijesti? Rođen u pravoslavnoj obitelji, postao je redovnik i svrstao se među one tamošnje kršćane koji su odlučili nepriznavati raskol koji je 1054. Kristovu crkvu rascijepio na Katoličku i Pravoslavnu. Kao da su za 500 godina vratili sat kršćanske povijesti.
Prije tog nesretnog raskola kršćanska je crkva bila jedna, priznavajući prvenstvo Petrova nasljednika u Rimu. Te kršćane istočne tradicije koji priznaju papu, a ne priznaju raskol iz 1054. trebalo je nekako nazvati. Po bogoslužnoj baštini ne razlikuju se od pravoslavnih. Po vjeri i sakramentima, osobito po priznanju Petrova nasljednika poglavarom sveopće Crkve, ne razlikuju se od katolika. Jesu li neka mješavina pravoslavja i katolištva ili izvorni kršćani iz doba prije sadašnjeg pravoslavlja i rimokatolištva? U Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni danas ih ima oko 7,5 milijuna. Komunistička vlast ih je progonila, na tisuće ih je pobila u sibirskim logorima. Ali, još uvijek u susretu s katolicima zapadne baštine moraju iznova tumačiti tko su i kamo pripadaju. Papa ih cijeni, imenuje im biskupe, njihove mučenike proglašava svecima. Po grčkoj liturgijskoj baštini i katoličkoj pripadnosti obično se zovu grkokatolicima. Ali, ima i hrvatskih rimokatolika koji ih ipak ne smatraju svojima.
Živko Kustić
Prije tog nesretnog raskola kršćanska je crkva bila jedna, priznavajući prvenstvo Petrova nasljednika u Rimu. Te kršćane istočne tradicije koji priznaju papu, a ne priznaju raskol iz 1054. trebalo je nekako nazvati. Po bogoslužnoj baštini ne razlikuju se od pravoslavnih. Po vjeri i sakramentima, osobito po priznanju Petrova nasljednika poglavarom sveopće Crkve, ne razlikuju se od katolika. Jesu li neka mješavina pravoslavja i katolištva ili izvorni kršćani iz doba prije sadašnjeg pravoslavlja i rimokatolištva? U Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni danas ih ima oko 7,5 milijuna. Komunistička vlast ih je progonila, na tisuće ih je pobila u sibirskim logorima. Ali, još uvijek u susretu s katolicima zapadne baštine moraju iznova tumačiti tko su i kamo pripadaju. Papa ih cijeni, imenuje im biskupe, njihove mučenike proglašava svecima. Po grčkoj liturgijskoj baštini i katoličkoj pripadnosti obično se zovu grkokatolicima. Ali, ima i hrvatskih rimokatolika koji ih ipak ne smatraju svojima.
Živko Kustić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....