Da spasi tečaj, HNB povlači kune iz banaka

ZAGREB - Milijarde kuna koje je proteklih tjedana pustila na tržište da bi ublažila krizu, Hrvatska narodna banka sada povlači jer su igrači na tržištu koristili pristigle kune za kupnju deviza pa je kuna počela naglo gubiti na vrijednosti.



Strah od špekulanata



Nakon što je u ponedjeljak s tržišta povukla 1,9 milijardi kuna kroz prodaju 270 milijuna eura, centralna banka otkazala je redovnu tjednu aukciju koja se trebala održati danas, što znači da bi se s tržišta još moglo povući više od četiri milijarde kuna. 



- Visoka kunska likvidnost koja je formirana u vrijeme i nakon preuzimanja Ine potaknula je potražnju za devizama motiviranu i spekulacijom na tečaj - objašnjava guverner Željko Rohatinski najnovije poteze HNB-a. No, ne isključue mogućnos da se bankama ipak proda određeni iznos kuna.   Od 3. listopada, kada je kuna vrijedila nešto više od 7,10 za 1 euro, do prije nekoliko dana, kada je dosegnula vrijednost od 7,28, oslabila je 1,8 posto.



Premda se ne čini kao velik postotak, u HNB-u smatraju da je to vrlo veliki skok jer za njega nema nikakvih utemeljenih rezloga. Jednako tako, prethodno jačanje tečaja smatra se posljedicom isključivo transakcije Ina-MOL. Svaki pokušaj spekulacije, osobito u vrijeme globalne financijske krize kada su poljuljane valute mnogih zemalja, HNB očito želi obeshrabriti u startu.



Banke i pojedini investicijski fondovi koji su proteklih tjedana ojačali svoje pozicije zahvaljujući većoj likvidnosti koju je osigurao HNB i prihodom od prodaje dionica Ine, odlučili su se za kratkoročnu zaradu na deviznom tržištu. Nakon gubitaka na tržištu kapitala pojedini fondovi okrenuli su se sigurnijem ulaganju. U investicijskim krugovima može se čuti kako su pojedini fondovi računali da bi tečaj kune mogao biti i 7,50 za euro. Na kupnju eura, tvrdi se, odlučuju se i manji ulagači.



Kraj veselja za ulagače



S obzirom na euforiju koja je prije tri tjedna zavladala tržištem kapitala nakon najave centralne banke da će osigurati značajan rast likvidnosti, najnoviji zaokret vjerojatno neće razveseliti ulagače. Marin Hrešić, predsjednik Uprave Erste vrijednosnica, kaže da je tržištu pomoglo što je HNB malo “otpustio slavinu”, ali tek će se vidjeti što bi moglo značiti povlačenje likvidnosti.







Prema mišljenju Hrvoja Stojića, analitičara Hypo banke, mogući su kratkoročni poremećaji, prije svega na tržištu novca, gdje se može očekivati veći rast kamatnih stopa. Kada je riječ o burzi, Stojić misli da na raspoloženje domaćih ulagača ipak više utječu globalna zbivanja. 



Od rasta kamata na tržištu novca gdje banke posuđuju novac jedna drugoj, trebale bi imati koristi one koje budu imale višak novca za prodaju. Međutim, u svjetlu financijske krize, kada banke radije čuvaju gotovinu, može se očekivati da će stezanje likvidnosti mnoge dovesti u nezgodnu situaciju.



Među ostalim, to uključuje i državu koja mora prikupiti značajan novac da bi refinancirala dugove.



Dogovor o tome prošlog su tjedna pokušali postići Vlada, HNB i banke, ali još nije jasno kako će izgledati kreditiranje države. Kao preduvjet za puštanje kuna u sustav koje bi olakšalo život svima, HNB je postavila upravo stabilnost tečaja. No, on za sada nije ispoštovan i priča se vraća na početak.









Švicarski franak u istom je razdoblju ojačao za 13 posto u odnosu na kunu. Tako je onaj tko je prije tri mjeseca kupio 1000 CHF zaradio oko 570 kuna. Hrvatima omiljena valuta euro održava se na gotovo istoj razini od prije tri mjeseca, i to zahvaljujući intervencijama HNB-a.



Euro se jučer vratio na razinu od 7,21 kune, a analitičari očekuju da će se na razini do 7,2 i održati. Trend slabljenja nacionalnih valuta primjećuje se i u zemljama regije. Razlog su pojačani rizici, te rasprodaja i konvergencija financijske imovine u sigurnije valute. Prema statistici Europske centralne banke, euro je u odnosu na dolar u zadnjih godinu dana pao za 13,42 posto, a samo u zadnja tri mjeseca za čak 20,81 posto. U odnosu na švicarski franak euro vrijdi 13,45 posto manje nego prije godinu dana.  ( Jadranka Šević)

Dolar prema kuni ojačao 25 posto   Onaj tko je prije tri mjeseca kupio 1000 dolara, koji su tada vrijedio 4587 kuna, do jučer je na njima zaradio 1220 kuna. Dolar je u odnosu na kunu od kraja srpnja ojačao 25 posto, a jučer je prešavši 5,8 kuna na međubankarskom tržištu dosegao najvišu razinu u zadnje dvije godine.

Ukidaju se krediti vezani uz CHF Zbog pada eura u odnosu na švicarski franak banke u regiji, a od jučer i u susjednoj Sloveniji ukidaju kredite u francima. Hrvatske banke su početkom ove godine krenule s tim trendom, a prvi je kredite u švicarcima ukinuo PBZ. Zagrebačka banka za sada samo razmišlja o ukidanju, no stambeni krediti u CHF i tako imaju neatraktivnu kamatu od 6,10 posto. Hypo je to napravio u tišini i od sredine ovog mjeseca više nema nikakve kredite vezane uz CHF. U Erste banci od proljeća više nemaju u ponudi ni stambene ni gotovinske kredite vezane uz CHF. U RBA ističu da je atraktivnost kredita u francima nestala. Franak ne egzistira kao valuta štednje na domaćem tržištu, pa ga banka mora nabavljati pomoću terminskih valutnih ugovora uz plaćanje naknade, što se potom ugrađuje u kamatu. Očekuje se da bi zbog toga kamata mogla uskoro doseći onu u eurima. RBA za sada nudi stambene kredite u CHF uz kamatu od 5,65 do 5,95 posto.  ( Jadranka Šević)

Marina Klepo