Izdrži li turizam aktualni pogubni udar podivljalih cijena nafte, Šibensko-kninska županija, osim po nacionalnim parkovima Krka i Kornati, po svojih tristotinjak otoka i popularnim turističkim mjestima poput Primoštena, Vodica, Murtera ili Skradina, postat će vodećim hrvatskim središtem izvornog ruralnog, etno i eko turzma. Već sada nudi se turistima obilje ruralnih ambijenata, obiteljskih domaćinstava, seoskih gospodarstava, pučkih specijaliteta, folklornih priredbi, a dogodine bi ih trebalo biti čak dvostruko više.
Pionir i začetnik ruralnog turzma u Šibensko-kninskoj županiji je svećenik don Stipe Perkov. Njegovi znameniti Jurlinovi dvori, izvorni potpuno očuvani srednjovjekovni seoski kompleks s ponudom nepatvorenih pučkih jela, već više od tri desetljeća magnetski privlači turiste doslovno iz cijeloga svijeta. Tko nije bio u Jurlinovim dvorima nadomak Primoštena, ne može se smatrati ozbiljnim konzumentom ruralnog, etno i eko turzma. Nedaleko od Jurlinovih dvora, u obližnjem selu Supljaku, nalaze se zanimljivi Šarićevi dvori kojima su glavni turistički aduti izvorni seoski ambijent i dobra lokalna hrana iz kužine i s komina.
Etnoland u Pakovu selu
Otprije dvije godine poduzetnik Joško Lokas izgradio je u Pakovu Selu, na pola puta između Šibenika i Drniša, nešto sasvim drukčije od Jurlinovih dvora. Riječ je o, sada već
znamenitom, Etnolandu Dalmati, prvom tematskom etno parku u Hrvatskoj. Taj etno kompleks prostire se na površini od čak 15.000 četvornih metara. Na poslovno otvaranje Etnolanda Dalmati došli su predstavnici više od 300 turističkih agencija, a rijeka posjetitelja počinje teći već u ožujku.
Lokasov etnoland turistima nudi izvrstan uvid u način života, običaje, folklorno blago, poljodjelstvo, stočarstvo, rukotvorine i seosko obrtništvo, a u finišu i okupljanje oko stola na kojemu su ponuđena pučka jela Dalmatinske zagore te drniškog kraja. No Etnoland Dalmati nije jedina etno atrakcija u Pakovu Selu. Folklorna pakovačka fešta već desetak godina privlači više stranih i domaćih turista nego ljetne fešte u etabliranim priobalnim turističkim središtima. Osim toga znalci, ljubitelji boravka u potpuno izvornom seoskom ambijentu i pravih pučkih delicija doslovno hodočaste u Obiteljsko gospodarstvo Frane Rakića u Pakovu Selu.
Turisti vole Vodenice i mlinice
Upornim radom turistima se nametnulo i Seosko domaćinstvo obitelji Kalpić u Radoniću, nedaleko od ulaza u Nacionalni park Krka, gdje također postoji zanimljiva ponuda. Na Skradinskom buku postoji vodenica Kalikuša, gdje se može uživati u domaćem pršutu, siru i kruhu ispod peke, a uprava parka je u još nekoliko obnovljenih vodenica i mlinica uredila etnografske zbirke. Postoje seoske kužine i spavaonice, stara kovačnica, izložba poljodjelskih alata, a moguće je kupiti i pšenično ili kukuruzno brašno, mljeveno u kamenim žrvnjima. Još je zanimljivija ponuda na Roškom slapu, gdje su izvorno obnovljeni i turistima otvoreni drevni mlinovi, a u kojima je moguće uživati u vinu i narodnim jelima, pršutu i siru iz ovčije mješine.
U Jurlin dvoru, kao i u drugim seoskim domaćinstvima, njeguju se tradicijski načini pripreme hrane i okusi
Nepatvoreni ugođaj seoskog života nudi obitelj Duić u Suknovcima kod Oklaja. Tu se boravi u stvarnom selu, kod obitelji koja zaista živi od poljodjelstva i stočarstva. Duići imaju najveće stado ovaca u Dalmatinskoj zagori pa se kod njih jede najbolja janjetina i uživa u ovčjem siru na mjestu gdje se i proizvodi.
Pregled ruralnog, etno i eko turizma Šibensko-kninske županije nemoguć je bez spominjanja Čavoglava i tamošnjeg ruralnog “Woodstocka” koji svakoga ljeta privuče na desetke tisuća turista.
Na cijeni je samo izvornost
Ruralni, etno i eko turizam u Šibensko-kninskoj županiji narasli su do respektabilnih razmjera. Za sada se ne vodi posebna statistika o broju turista koji posjećuju seoska domaćinstva i gospodarstva, uživaju u ruralnim ambijentima i odlaze s obale u potrazi za izvornom pučkom hranom ili rukotvorinama koje su postale cijenjenim i traženim suvenirima.
Treba napomenuti da se ruralni turizam na području Šibensko-kninske županije odlikuje čak i pomalo surovom izvornošću. Narodne nošnje i izloženi predmeti u pravilu su originali, a ne kopije. Rukotvorinama i zanatima bave se stari, iskusni seoski majstori, a za preslicama i tkalačkim stanovima su seoske žene koje još uvijek i kod kuće predu i tkaju. Kokoši koje se kuhaju i peku ispod peke iz dvorišta su domaćina, kao što je i janjetina iz njegovog stada koje pase na livadama iza kuće. Domaće je i vino, gusto, tamno i snažno opojno, a povrće se na stol donosi izravno iz vrta.
Svi Šibensko-kninski ruralni, etno i eko turistički objekti, domaćinstva i kompleksi različiti su, a zajedničko im je samo to da je u svakom od njih potrebno najaviti dolazak. Najava i dogovor nužni su ali su i preporučljivi jer je tada zajamčeno da će gost točno u dogovoreno vrijeme dobiti na stol vruću janjetinu, upravo otvorenu peku, netom skuhanu juhu, blagotvornu varicu ili neki od raritetnih specijaliteta poput koprtlji ili mišance.
Ruralni turizam hvata zalet i na kninskom području. U Potkonju se turistima već nekoliko godina nude osebujni avanturistički jahački izleti, a u Riđanima, na izvoru rijeke Kosovčice, rađa se jedan od najzanimljivijih ruralnih turističkih projekata koji je nazvan Otok na potoku. Tu se u, za Dalmaciju neobično bujnoj i sočnoj, vegetaciji krije nekoliko vodenica i mlinova čiji ih vlasnici uz potporu međunarodnih humanitarnih organizacija obnavljaju i pretvaraju u turističke atrakcije.
Gotovčevo kameno selo
Već iduće godine u pogonu bi mogli biti ruralni, eko i etno kompleksi u Oklaju koje podiže vinogradarska obitelj Duvanćić, zatim u Unešiću i obližnjem Nevestu. Goleme turističke potencijale ima i zlosretna Lećevica s prašumom Ljutinom, osebujnom Zmajevicom, neistraženim Nakića svatovima te fantastično očuvanim kamenim selom Gotovcima, u kojemu je i kuća obitelji slavnog skladatelja Jakova Gotovca.
Kuće su obnavljane pod nadzorom stručnjaka i opremljene originalnim namještajem i predmetima
U okolici Trbounja staro napušteno selo pretvara se u ekskluzivni turistički kompleks, a u susjednim Kistanjama radi se na etno-gastro projektu kojemu je okosnica pučki ručak koji je bio pripremljen za austrougarskog cara Franju Josipa i njegovu prelijepu caricu Elizabetu.
Turistički ruralni, etno, eko i rekreativni kompleks obitelji Škopljanacu zaseoku Škopljanci sela Radošić u općini Lećevici kraj Splita, prostire se na površini od čak 300 tisuća četvornih metara, u čijem je središtu obnovljeno dalmatinsko selo sa 20 kuća. Riječ je o najvećem, a zahvaljujući borbama bikova, seoskoj olimpijadi i izboru najljepše djevojke Dalmatinske zagore, najpoznatijem turističkom kompleksu te vrste u Hrvatskoj. Sve poslove obavljaju i vode MarkoŠkopljanac, njegovi majka Marica, otac Božoi brat Ivan, no u špici sezone povremeno moraju zapošljavati i do 200 sezonskih radnika. Naime, samo na njihovu bikijadu dođe i do 20.000 posjetitelja.
Gostima, koje obitelj Škopljanac i ne tretira kao goste, nude se izvorni ugođaj i originalna jela
Osim obnovljenog kamenog sela, njihov kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca koja je zaštićena kao spomenik prirodne baštine RH, etnografski zavičajni muzej sa 45 izvornih narodnih nošnji Dalmatinske zagore i 750 originalnih uporabnih seoskih predmeta, alata i posuđa, zatim farmu krava, farmu magaraca, farmu peradi, farmu za uzgoj divljih zečeva, prostor za šetnju, rekreaciju, odmor i ruralni team building, terene za nogomet i košarku te - prostor za piknik u prirodi.
U središtu sela, čije su kuće obnovljene i do najsitnijih pojedinosti, izvorno rekonstruirane pod stručnim nadzorom povjesničara i znanstvenika, nalazi se pučki restoran, a hrana se priprema prema izvornim receptima u pravoj dalmatinskoj kužini i kominu. Uz njih je i izvorna kutlača - kuća za pečenje rakije.
Obitelj Škopljanac je pionir ruralnog i etno turizma u Dalmatinskoj zagori. Počeli su još 1987. godine. Gostima se nude specijaliteti ispod peke i s ražnja, domaći sir, domaće maslinovo ulje, kruh ispod peke, pršut, pečenica i kulenica, kaštradina i divljač, a posebno su popularne - domaće juhe.
Gosti se moraju najaviti, a u pravilu dolaze u velikim skupinama. Najbrojniji su Talijani, Nijemci, Francuzi i Skandinavci. Početkom sezone u Škopljance je došla skupina od čak 250 poslovnih ljudi iz Švedske, da bi nakon šetnje i partije balota, a prije večere, vodili poslovne razgovore!
Zanimljivo je da goste u ruralnom kompleksu u Škopljancima ne poslužuju konobari. Naime, obitelj Škopljanac razvila je specifičan odnos s gostima koji, kada dođu k njima, nisu više gosti. Sve im je otvoreno, sve je dostupno, gosti se sami služe, jedu i piju što žele, kada hoće i gdje hoće. U Radošić na ekskurziju dolaze škole iz cijele Hrvatske. Nekadašnje staje, pojate i seoski gospodarski objekti pretvoreni su u ugodne objekte za noćenje i odmor. Sve je to daleko svega 15 kilometara od Kaštela i dvadasetak minuta voženje od Splita ili Šibenika. Najzanimljivije od svega je da iza tog projekta stoji tridesetpetogodišnji poduzetnik Marko Škopljanac koji je po struci šumski tehničar i pekar, a hrvatska javnost za njega je čula početkom ove godine, ali u sasvim drugom povodu. On je, naime, jedan od dvojice autora projekta Zlatno pero - internetskog školskog dnevnika, zahvaljujući kojem roditelji mogu imati trenutačni uvid u ocjene svoje djece! (Stanko Ferić)
022 22 211 Lozovac, Radonić 4
091/584-635
022/864-635
www.kalpic.com
022 22 204 selo Draga kraj Primoštena
Primošten Burni
022/574-106
www.jurlinovidvori.org
[email protected]
Pakovo Selo
022 22 320 Drniš, Postolarska 6
099/2200-200
[email protected] 22 202 Primošten, Supljak
022/571-197
098/174-33-34
Stanko Ferić
Pionir i začetnik ruralnog turzma u Šibensko-kninskoj županiji je svećenik don Stipe Perkov. Njegovi znameniti Jurlinovi dvori, izvorni potpuno očuvani srednjovjekovni seoski kompleks s ponudom nepatvorenih pučkih jela, već više od tri desetljeća magnetski privlači turiste doslovno iz cijeloga svijeta. Tko nije bio u Jurlinovim dvorima nadomak Primoštena, ne može se smatrati ozbiljnim konzumentom ruralnog, etno i eko turzma. Nedaleko od Jurlinovih dvora, u obližnjem selu Supljaku, nalaze se zanimljivi Šarićevi dvori kojima su glavni turistički aduti izvorni seoski ambijent i dobra lokalna hrana iz kužine i s komina.
Etnoland u Pakovu selu
Otprije dvije godine poduzetnik Joško Lokas izgradio je u Pakovu Selu, na pola puta između Šibenika i Drniša, nešto sasvim drukčije od Jurlinovih dvora. Riječ je o, sada već
znamenitom, Etnolandu Dalmati, prvom tematskom etno parku u Hrvatskoj. Taj etno kompleks prostire se na površini od čak 15.000 četvornih metara. Na poslovno otvaranje Etnolanda Dalmati došli su predstavnici više od 300 turističkih agencija, a rijeka posjetitelja počinje teći već u ožujku.
Lokasov etnoland turistima nudi izvrstan uvid u način života, običaje, folklorno blago, poljodjelstvo, stočarstvo, rukotvorine i seosko obrtništvo, a u finišu i okupljanje oko stola na kojemu su ponuđena pučka jela Dalmatinske zagore te drniškog kraja. No Etnoland Dalmati nije jedina etno atrakcija u Pakovu Selu. Folklorna pakovačka fešta već desetak godina privlači više stranih i domaćih turista nego ljetne fešte u etabliranim priobalnim turističkim središtima. Osim toga znalci, ljubitelji boravka u potpuno izvornom seoskom ambijentu i pravih pučkih delicija doslovno hodočaste u Obiteljsko gospodarstvo Frane Rakića u Pakovu Selu.
Turisti vole Vodenice i mlinice
Upornim radom turistima se nametnulo i Seosko domaćinstvo obitelji Kalpić u Radoniću, nedaleko od ulaza u Nacionalni park Krka, gdje također postoji zanimljiva ponuda. Na Skradinskom buku postoji vodenica Kalikuša, gdje se može uživati u domaćem pršutu, siru i kruhu ispod peke, a uprava parka je u još nekoliko obnovljenih vodenica i mlinica uredila etnografske zbirke. Postoje seoske kužine i spavaonice, stara kovačnica, izložba poljodjelskih alata, a moguće je kupiti i pšenično ili kukuruzno brašno, mljeveno u kamenim žrvnjima. Još je zanimljivija ponuda na Roškom slapu, gdje su izvorno obnovljeni i turistima otvoreni drevni mlinovi, a u kojima je moguće uživati u vinu i narodnim jelima, pršutu i siru iz ovčije mješine.
U Jurlin dvoru, kao i u drugim seoskim domaćinstvima, njeguju se tradicijski načini pripreme hrane i okusi
Nepatvoreni ugođaj seoskog života nudi obitelj Duić u Suknovcima kod Oklaja. Tu se boravi u stvarnom selu, kod obitelji koja zaista živi od poljodjelstva i stočarstva. Duići imaju najveće stado ovaca u Dalmatinskoj zagori pa se kod njih jede najbolja janjetina i uživa u ovčjem siru na mjestu gdje se i proizvodi.
Pregled ruralnog, etno i eko turizma Šibensko-kninske županije nemoguć je bez spominjanja Čavoglava i tamošnjeg ruralnog “Woodstocka” koji svakoga ljeta privuče na desetke tisuća turista.
Na cijeni je samo izvornost
Ruralni, etno i eko turizam u Šibensko-kninskoj županiji narasli su do respektabilnih razmjera. Za sada se ne vodi posebna statistika o broju turista koji posjećuju seoska domaćinstva i gospodarstva, uživaju u ruralnim ambijentima i odlaze s obale u potrazi za izvornom pučkom hranom ili rukotvorinama koje su postale cijenjenim i traženim suvenirima.
Treba napomenuti da se ruralni turizam na području Šibensko-kninske županije odlikuje čak i pomalo surovom izvornošću. Narodne nošnje i izloženi predmeti u pravilu su originali, a ne kopije. Rukotvorinama i zanatima bave se stari, iskusni seoski majstori, a za preslicama i tkalačkim stanovima su seoske žene koje još uvijek i kod kuće predu i tkaju. Kokoši koje se kuhaju i peku ispod peke iz dvorišta su domaćina, kao što je i janjetina iz njegovog stada koje pase na livadama iza kuće. Domaće je i vino, gusto, tamno i snažno opojno, a povrće se na stol donosi izravno iz vrta.
Svi Šibensko-kninski ruralni, etno i eko turistički objekti, domaćinstva i kompleksi različiti su, a zajedničko im je samo to da je u svakom od njih potrebno najaviti dolazak. Najava i dogovor nužni su ali su i preporučljivi jer je tada zajamčeno da će gost točno u dogovoreno vrijeme dobiti na stol vruću janjetinu, upravo otvorenu peku, netom skuhanu juhu, blagotvornu varicu ili neki od raritetnih specijaliteta poput koprtlji ili mišance.
Ruralni turizam hvata zalet i na kninskom području. U Potkonju se turistima već nekoliko godina nude osebujni avanturistički jahački izleti, a u Riđanima, na izvoru rijeke Kosovčice, rađa se jedan od najzanimljivijih ruralnih turističkih projekata koji je nazvan Otok na potoku. Tu se u, za Dalmaciju neobično bujnoj i sočnoj, vegetaciji krije nekoliko vodenica i mlinova čiji ih vlasnici uz potporu međunarodnih humanitarnih organizacija obnavljaju i pretvaraju u turističke atrakcije.
Gotovčevo kameno selo
Već iduće godine u pogonu bi mogli biti ruralni, eko i etno kompleksi u Oklaju koje podiže vinogradarska obitelj Duvanćić, zatim u Unešiću i obližnjem Nevestu. Goleme turističke potencijale ima i zlosretna Lećevica s prašumom Ljutinom, osebujnom Zmajevicom, neistraženim Nakića svatovima te fantastično očuvanim kamenim selom Gotovcima, u kojemu je i kuća obitelji slavnog skladatelja Jakova Gotovca.
Kuće su obnavljane pod nadzorom stručnjaka i opremljene originalnim namještajem i predmetima
U okolici Trbounja staro napušteno selo pretvara se u ekskluzivni turistički kompleks, a u susjednim Kistanjama radi se na etno-gastro projektu kojemu je okosnica pučki ručak koji je bio pripremljen za austrougarskog cara Franju Josipa i njegovu prelijepu caricu Elizabetu.
Turistički ruralni, etno, eko i rekreativni kompleks obitelji Škopljanacu zaseoku Škopljanci sela Radošić u općini Lećevici kraj Splita, prostire se na površini od čak 300 tisuća četvornih metara, u čijem je središtu obnovljeno dalmatinsko selo sa 20 kuća. Riječ je o najvećem, a zahvaljujući borbama bikova, seoskoj olimpijadi i izboru najljepše djevojke Dalmatinske zagore, najpoznatijem turističkom kompleksu te vrste u Hrvatskoj. Sve poslove obavljaju i vode MarkoŠkopljanac, njegovi majka Marica, otac Božoi brat Ivan, no u špici sezone povremeno moraju zapošljavati i do 200 sezonskih radnika. Naime, samo na njihovu bikijadu dođe i do 20.000 posjetitelja.
Gostima, koje obitelj Škopljanac i ne tretira kao goste, nude se izvorni ugođaj i originalna jela
Osim obnovljenog kamenog sela, njihov kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca koja je zaštićena kao spomenik prirodne baštine RH, etnografski zavičajni muzej sa 45 izvornih narodnih nošnji Dalmatinske zagore i 750 originalnih uporabnih seoskih predmeta, alata i posuđa, zatim farmu krava, farmu magaraca, farmu peradi, farmu za uzgoj divljih zečeva, prostor za šetnju, rekreaciju, odmor i ruralni team building, terene za nogomet i košarku te - prostor za piknik u prirodi.
U središtu sela, čije su kuće obnovljene i do najsitnijih pojedinosti, izvorno rekonstruirane pod stručnim nadzorom povjesničara i znanstvenika, nalazi se pučki restoran, a hrana se priprema prema izvornim receptima u pravoj dalmatinskoj kužini i kominu. Uz njih je i izvorna kutlača - kuća za pečenje rakije.
Obitelj Škopljanac je pionir ruralnog i etno turizma u Dalmatinskoj zagori. Počeli su još 1987. godine. Gostima se nude specijaliteti ispod peke i s ražnja, domaći sir, domaće maslinovo ulje, kruh ispod peke, pršut, pečenica i kulenica, kaštradina i divljač, a posebno su popularne - domaće juhe.
Gosti se moraju najaviti, a u pravilu dolaze u velikim skupinama. Najbrojniji su Talijani, Nijemci, Francuzi i Skandinavci. Početkom sezone u Škopljance je došla skupina od čak 250 poslovnih ljudi iz Švedske, da bi nakon šetnje i partije balota, a prije večere, vodili poslovne razgovore!
Zanimljivo je da goste u ruralnom kompleksu u Škopljancima ne poslužuju konobari. Naime, obitelj Škopljanac razvila je specifičan odnos s gostima koji, kada dođu k njima, nisu više gosti. Sve im je otvoreno, sve je dostupno, gosti se sami služe, jedu i piju što žele, kada hoće i gdje hoće. U Radošić na ekskurziju dolaze škole iz cijele Hrvatske. Nekadašnje staje, pojate i seoski gospodarski objekti pretvoreni su u ugodne objekte za noćenje i odmor. Sve je to daleko svega 15 kilometara od Kaštela i dvadasetak minuta voženje od Splita ili Šibenika. Najzanimljivije od svega je da iza tog projekta stoji tridesetpetogodišnji poduzetnik Marko Škopljanac koji je po struci šumski tehničar i pekar, a hrvatska javnost za njega je čula početkom ove godine, ali u sasvim drugom povodu. On je, naime, jedan od dvojice autora projekta Zlatno pero - internetskog školskog dnevnika, zahvaljujući kojem roditelji mogu imati trenutačni uvid u ocjene svoje djece! (Stanko Ferić)
|
U Radošiću je obnovljeno cijelo kameno selo, a gosti jedu i piju kad žele i što žele
|
022 22 211 Lozovac, Radonić 4
091/584-635
022/864-635
www.kalpic.com
022 22 204 selo Draga kraj Primoštena
Primošten Burni
022/574-106
www.jurlinovidvori.org
[email protected]
Pakovo Selo
022 22 320 Drniš, Postolarska 6
099/2200-200
[email protected] 22 202 Primošten, Supljak
022/571-197
098/174-33-34
|
Seosko domaćinstvo obitelji Kalpić
|
Jurlinovi dvori
|
|
Etnoland Dalmati
|
Šarićevi dvori
|
Stanko Ferić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....