Deklaracija o zabrani kazetnih bombi

OSLO - Na dvodnevnoj konferenciji u Oslu, koja je započela u četvrtak, predstavnici 46 zemalja danas su usvojili deklaraciju kojom se poziva na uvođenje zabrane korištenja kazetnih bombi.



Zabrana, koja će stupiti na snagu početkom 2008. godine, odnosi se na "uporabu, proizvodnju, prodaju, prebacivanje i skladištenje kazetne municije koja uzrokuje neprihvatljivu štetu za civilno stanovništvo". Deklaracija upozorava kako oružje te vrste ugrožava sigurnost civila dugo nakon što je konflikt završen.



Neke od zemalja najvećih proizvođača oružja, poput SAD-a, Rusije, Kine i Izraela nisu željele sudjelovati na konferenciji, a od prisutnih 49 zemalja učesnica, samo tri - Poljska, Rumunjska i Japan - nisu podržale usvajanje konačne verzije deklaracije, rekao je državni tajnik u norveškom ministarstvu Raymond Johansen. Konferenciji nisu prisustvovali ni Australija, Indija i Pakistan. Organizatori sastanka ističu kako je usvajanje deklaracije nužno kako bi se izbjegla moguća humanitarna katastrofa koju izazivaju neeksplodirane kazetne bombe. Norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Stoere istaknuo je kako je unatoč izostanku nekih od zemalja konferencija nadmašila očekivanja. "Sada smo spremni uvesti međunarodnu zabranu kazetnih bombi", istaknuo je.

Kazetne bombe prisutne su u naoružanju velikog broja država. Ujedinjeni narodi iznose podatak prema kojemuje Izrael ispustio gotovo 4 milijuna bombica na južni Libanon u jednomjesečnom sukobu s Hezbolloahom.

Na stotine bombica pakira se u topovske granate, bombe ili rakete koje ih razbacaju na širokom prostoru, a neke od njih ne uspiju odmah eksplodirati. Tijekom posljednjih 40 godina često su upotrebljavane u oružanim konfliktima, u posljednje vrijeme u Iraku, Afganistanu, na Kosovu i u Libanonu.



Prva država koja je odlukom parlamenta zabranila uporabu kazetnih bombi je Belgija, unatoč prosvjedima tamošnje tvrtke Forges de Zeebruge koja se bavi njihovom proizvodnjom. Zvončići koji eksplodiraju nakon što su kazetne bombe izbačene iz zrakoplova ili ispucane uz pomoć topništva, a koji su padali i po Hrvatskoj, nanose višestruke ozljede. Neki od njih eksplodiraju nešto kasnije ili pak godinama miruju i predstavljaju stalnu opasnost za civile, a osobito djecu.

Za zabranu kazetnih bombi i pješačkih mina godinama se zalažu mnoge svjetske nevladine organizacije. Više od 60 posto ozlijeđenih od naknadno aktiviranih bombi u jugoistočnoj Aziji su djeca.

Među sudionicima bilo je i hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija nadležan za međunarodne organizacije i sigurnost Pjer Šimunović.