ZAGREB - Slovenske Finance objavile su ovog tjedna preporuku slovenskim turistima da kupnju kuna obave što prije ako planiraju odlazak na ljetovanje na Jadran jer "hrvatska centralna banka sve teže kroti osnaženu domaću valutu".
Analitičar Bank Austria Creditanstalt Adelu Ayari predvidio je čak za Finance daljnji pad na 7,1 kunu za euro te do kraja sezone sedam kuna za euro. Tako bi prosječna slovenska obitelj, ako sada kupi kune za 835 eura, uštedjela gotovo 32 eura.
Domaći analitičari ipak vjeruju da se to neće dogoditi sada i da će HNB učiniti sve da održi tečaj na razini iznad 7,2 kune za euro. No, moguće je, kažu, da u jeku turističke sezone domaća valuta doista i dosegne svoju najnižu povijesnu razinu - od 7,11 kuna za euro iz sredine kolovoza 2001. godine.
Dok se tečaj eura po ocjeni analitičara ovog tjedna stabilizirao, USD na tečajnici HNB-a neprestano skakuće gore-dolje, a danas je zabilježio pad od 0,64 posto, pri čemu se njegov srednji tečaj ponovno spustio ispod 5,7 kuna
Stručnjaci očekuju da će središnja banka nastaviti svojim intervencijama "krotiti" kunu na sadašnjoj crti obrane prije daljnjih pritisaka koji se očekuju. Tu se prije svega ubrajaju značajni devizni priljev od turističke predsezone, veća potražnja za kunama zbog najavljenog novog zaduživanja države na domaćem tržištu te povrat duga umirovljenicima.
Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banka ipak naglašava "iskazivanje nemoći HNB-a" koje je, po njemu, vidljivo i u priopćenju sa sjednice Savjeta središnje banke. HNB nije u stanju "suptilnije obuzdati rast vanjskog duga, odnosno ponudu deviza na domaćem tržištu". Podsjetimo da je Savjet središnje banke na sjednici u srijedu upozorio kako je, prema podacima od kraja travnja, dug zemlje dosegnuo gotovo 26,8 milijardi kuna, što je 14,9 posto više nego prije godinu dana i 1,25 milijardi eura više u odnosu na početak godine.
Stojić stoga očekuje daljnje jačanje kune praćeno intervencijama HNB-a kako tečaj bude klizio prema razini od 7,20. Analitičari Raiffeisen banke ističu da je na domaćem deviznom tržištu nakon dvije ovotjedne intervencije HNB-a ipak zaustavljen aprecijacijski pritisak na kunu, pa se očekuje da će se ona zadržati na sadašnjoj razini od 7,28 za 1 euro. Tečaj se danas na tržištu kretao oko 7,275 kuna za 1 euro, a srednji tečaj HNB-a iznosio je 7,2784 kuna za 1 euro.
I ekonomisti Zagrebačke banke ističu da tečaj u posljednja tri dana zbog intervencija nije izašao iz raspona 7,2769 - 7,2784 kune. HNB je od početka godine intervenirao samo četiri puta, od čega dvaput ovog tjedna, a u dosadašnjim je deviznim intervencijama od banaka otkupljeno ukupno 233,55 milijuna eura.
Dok se tečaj eura po ocjeni analitičara ovog tjedna stabilizirao, USD na tečajnici HNB-a neprestano skakuće gore-dolje, a danas je zabilježio pad od 0,64 posto, pri čemu se njegov srednji tečaj ponovno spustio ispod 5,7 kuna.
Jasno je, ističu u HNB-u, da održavanje tečajne stabilnosti zahtijeva veći angažman u okolnostima visokog priljeva inozemnog kapitala, u prvom redu temeljem nastavljenog zaduživanja u inozemstvu.
Taj devizni priljev mora se pretvoriti u kune da bi se mogao plasirati u domaće kredite što povećava ponudu deviza i potražnju za nacionalnom valutom, a time neminovno jačaju i aprecijacijski pritisci. Količinu deviza povećava i visoki deficit tekućeg računa platne bilance i brži rastom uvoza nego izvoza.
Jadranka Šević
Analitičar Bank Austria Creditanstalt Adelu Ayari predvidio je čak za Finance daljnji pad na 7,1 kunu za euro te do kraja sezone sedam kuna za euro. Tako bi prosječna slovenska obitelj, ako sada kupi kune za 835 eura, uštedjela gotovo 32 eura.
Domaći analitičari ipak vjeruju da se to neće dogoditi sada i da će HNB učiniti sve da održi tečaj na razini iznad 7,2 kune za euro. No, moguće je, kažu, da u jeku turističke sezone domaća valuta doista i dosegne svoju najnižu povijesnu razinu - od 7,11 kuna za euro iz sredine kolovoza 2001. godine.
Dok se tečaj eura po ocjeni analitičara ovog tjedna stabilizirao, USD na tečajnici HNB-a neprestano skakuće gore-dolje, a danas je zabilježio pad od 0,64 posto, pri čemu se njegov srednji tečaj ponovno spustio ispod 5,7 kuna
|
Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banka ipak naglašava "iskazivanje nemoći HNB-a" koje je, po njemu, vidljivo i u priopćenju sa sjednice Savjeta središnje banke. HNB nije u stanju "suptilnije obuzdati rast vanjskog duga, odnosno ponudu deviza na domaćem tržištu". Podsjetimo da je Savjet središnje banke na sjednici u srijedu upozorio kako je, prema podacima od kraja travnja, dug zemlje dosegnuo gotovo 26,8 milijardi kuna, što je 14,9 posto više nego prije godinu dana i 1,25 milijardi eura više u odnosu na početak godine.
Stojić stoga očekuje daljnje jačanje kune praćeno intervencijama HNB-a kako tečaj bude klizio prema razini od 7,20. Analitičari Raiffeisen banke ističu da je na domaćem deviznom tržištu nakon dvije ovotjedne intervencije HNB-a ipak zaustavljen aprecijacijski pritisak na kunu, pa se očekuje da će se ona zadržati na sadašnjoj razini od 7,28 za 1 euro. Tečaj se danas na tržištu kretao oko 7,275 kuna za 1 euro, a srednji tečaj HNB-a iznosio je 7,2784 kuna za 1 euro.
I ekonomisti Zagrebačke banke ističu da tečaj u posljednja tri dana zbog intervencija nije izašao iz raspona 7,2769 - 7,2784 kune. HNB je od početka godine intervenirao samo četiri puta, od čega dvaput ovog tjedna, a u dosadašnjim je deviznim intervencijama od banaka otkupljeno ukupno 233,55 milijuna eura.
Dok se tečaj eura po ocjeni analitičara ovog tjedna stabilizirao, USD na tečajnici HNB-a neprestano skakuće gore-dolje, a danas je zabilježio pad od 0,64 posto, pri čemu se njegov srednji tečaj ponovno spustio ispod 5,7 kuna.
Jasno je, ističu u HNB-u, da održavanje tečajne stabilnosti zahtijeva veći angažman u okolnostima visokog priljeva inozemnog kapitala, u prvom redu temeljem nastavljenog zaduživanja u inozemstvu.
Taj devizni priljev mora se pretvoriti u kune da bi se mogao plasirati u domaće kredite što povećava ponudu deviza i potražnju za nacionalnom valutom, a time neminovno jačaju i aprecijacijski pritisci. Količinu deviza povećava i visoki deficit tekućeg računa platne bilance i brži rastom uvoza nego izvoza.
HNB: Oscilacije tečaja su normalna pojavaKako nismo u režimu fiksnog tečaja povremene zamjetnije oscilacije tečaja normalna su pojava, ističu stručnjaci HNB-a. U deviznoj politici ne postoji čvrsto fiksirani raspon unutar kojega se tečaj treba održavati ili braniti, pa središnja banka intervenira na deviznom tržištu kada procijeni da bi oscilacije mogle postati prevelike za ostvarivane utvrđenih ciljeva novčane politike.
|
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....