Najnoviji svezak svjetske "Povijesti" obrađuje razvijeni srednji vijek, a počinje poglavljem o rekonkvisti ("ponovnom osvajanju") u Španjolskoj, odnosno oslobađanju zemlje od Arapa, koja je trajala od 11. do 13. stoljeća. Kada je 1492. kralj Ferdinand Katolički ujedinio Aragon i Kastilju te osvojio Granadu, posljednji arapski emirat na španjolskom tlu, završila je rekonkvista koja je, zapravo, bila vjerski rat.
Stoga nije čudno da je na temelju papinskog dopuštenja iz 13. stoljeća da mogu ukloniti heretike inkvizicija do izražaja najviše došla baš u Španjolskoj. Katolički vladari Španjolske u drugoj su polovici 15. stoljeća dobili čak i papinsko dopuštenje za osnivanje institucije inkvizicije, povjerene generalnom inkvizitoru.
Križarski su ratovi, pak, u ovome svesku obrađeni iz svih aspekata: političkih, vjerskih, socijalnih i staleških. Osam ratova koje su europski kršćani vodili za oslobođenje Svete zemlje trajali su gotovo dva stoljeća. Prvi križarski rat, koristeći se propagandom "lutajućih propovjednika", potaknuo je 1096. godine papa Urban II. Posljednji, osmi rat, završen je 1270. godine.
Izum tiska i otisak prve Biblije 1455. godine u Gutenbergovoj radionici u Mainzu promijenili su svijet; znanje i informacije mogle su doprijeti do svakoga
Srednji su vijek obilježila i previranja u Crkvi: pojavili su se novi pokreti, heretičke crkve i prosjački redovi. Utemeljitelj reda Male braće Franjo Asiški (1181. - 1228.), svetac siromašnih, ostavio je velik trag u povijesti kršćanstva.
No dubok su trag ostavili ne samo ratovi, jačanje klera i crkvena previranja nego i velike nesreće, poput epidemije kuge u Europi 1348. godine, koju je opisao i Giovanni Boccaccio.
Stogodišnji rat između Engleske i Francuske (1328. - 1475.), koji je izbio zbog engleskih pretenzija na francusko prijestolje, također je obilježio europsku povijest. U tom se ratu proslavila Ivana Orleanska (1412. - 1431.) koja je za sedam dana 8. svibnja 1429. oslobodila grad Orleans. Pod njezinim vodstvom, Francuzi su pobijedili 18. lipnja 1429. godine u bitki kod Pataya te oslobodili neka područja Francuske, što je bio početak pokreta u tom ratu, unatoč tomu što je Ivana Orleanska živa spaljena na trgu u Rouenu 1431. godine.
Uz ostalo, u ovome svesku iscrpno su opisani uspon i rađanje Kijevske države te velika osvajanja Džingis-kana potkraj 12. i početkom 13. stoljeća. Ratni uspjesi Džingis-kana pripisuju se vojnom ustroju i pokretljivoj vojsci, ali i njegovoj karizmi i hrabrosti.
Njemu koji je "bio u stotinama bitaka nikad nije palo na pamet da se njegov vojnik nađe ispred njega", uvijek je on bio na čelu. Džingis-kan je od ratnika za plijen postao vladar univerzalističke ideologije. Njegova je vojska 1215. zauzela čak i Peking, a njegovi generali i Mandžuriju. Ogromna je država nakon njegove smrti podijeljena između njegova četiri sina.
Osim ratova, osvajanja i bolesti, i neke su inovacije iz srednjeg vijeka promijenile povijest svijeta. Nijemac Bertold Schwartz je, piše anonimni engleski pisac, 1380. izumio top, "slučajno stavljajući sumporni prah u mužar za pripremanje lijeka".
"Razmatrajući to, rečeni je Schwartz na nagovor (kao što se mislilo) samog vraga, izmislio željeznu cijev i napunio je prahom te na taj način stvorio tu smrtonosnu i užasnu spravu", pisao je Englez. Pa ipak, izum tiska i otisak prve Biblije 1455. u Gutenbergovoj radionici u Mainzu definitivno su promijenili svijet: znanje i informacije mogle su doprijeti do svakoga. Srednji vijek, prema povijesničarima, završio je 1492., nakon Kolumbova otkrića Amerike.
Ali vrijeme tranzicije u moderno doba trajalo je cijelu drugu polovicu 15. stoljeća. Tu je tranziciju obilježila pojava humanizma, kulturnog pokreta nastalog u Italiji koji je osuđivao staro i izgradio teoriju o ljudskom dostojanstvu. Bila je to kritika društvenog modela u kojem je središte bio Bog, a ne čovjek. Otkrivajući prošlost, humanizam je otkrio pretkršćanski svijet i njegove poganske elemente.
Ivica Radoš
Stoga nije čudno da je na temelju papinskog dopuštenja iz 13. stoljeća da mogu ukloniti heretike inkvizicija do izražaja najviše došla baš u Španjolskoj. Katolički vladari Španjolske u drugoj su polovici 15. stoljeća dobili čak i papinsko dopuštenje za osnivanje institucije inkvizicije, povjerene generalnom inkvizitoru.
Križarski su ratovi, pak, u ovome svesku obrađeni iz svih aspekata: političkih, vjerskih, socijalnih i staleških. Osam ratova koje su europski kršćani vodili za oslobođenje Svete zemlje trajali su gotovo dva stoljeća. Prvi križarski rat, koristeći se propagandom "lutajućih propovjednika", potaknuo je 1096. godine papa Urban II. Posljednji, osmi rat, završen je 1270. godine.
Izum tiska i otisak prve Biblije 1455. godine u Gutenbergovoj radionici u Mainzu promijenili su svijet; znanje i informacije mogle su doprijeti do svakoga
| 7. knjiga
|
No dubok su trag ostavili ne samo ratovi, jačanje klera i crkvena previranja nego i velike nesreće, poput epidemije kuge u Europi 1348. godine, koju je opisao i Giovanni Boccaccio.
Stogodišnji rat između Engleske i Francuske (1328. - 1475.), koji je izbio zbog engleskih pretenzija na francusko prijestolje, također je obilježio europsku povijest. U tom se ratu proslavila Ivana Orleanska (1412. - 1431.) koja je za sedam dana 8. svibnja 1429. oslobodila grad Orleans. Pod njezinim vodstvom, Francuzi su pobijedili 18. lipnja 1429. godine u bitki kod Pataya te oslobodili neka područja Francuske, što je bio početak pokreta u tom ratu, unatoč tomu što je Ivana Orleanska živa spaljena na trgu u Rouenu 1431. godine.
Uz ostalo, u ovome svesku iscrpno su opisani uspon i rađanje Kijevske države te velika osvajanja Džingis-kana potkraj 12. i početkom 13. stoljeća. Ratni uspjesi Džingis-kana pripisuju se vojnom ustroju i pokretljivoj vojsci, ali i njegovoj karizmi i hrabrosti.
Njemu koji je "bio u stotinama bitaka nikad nije palo na pamet da se njegov vojnik nađe ispred njega", uvijek je on bio na čelu. Džingis-kan je od ratnika za plijen postao vladar univerzalističke ideologije. Njegova je vojska 1215. zauzela čak i Peking, a njegovi generali i Mandžuriju. Ogromna je država nakon njegove smrti podijeljena između njegova četiri sina.
Osim ratova, osvajanja i bolesti, i neke su inovacije iz srednjeg vijeka promijenile povijest svijeta. Nijemac Bertold Schwartz je, piše anonimni engleski pisac, 1380. izumio top, "slučajno stavljajući sumporni prah u mužar za pripremanje lijeka".
"Razmatrajući to, rečeni je Schwartz na nagovor (kao što se mislilo) samog vraga, izmislio željeznu cijev i napunio je prahom te na taj način stvorio tu smrtonosnu i užasnu spravu", pisao je Englez. Pa ipak, izum tiska i otisak prve Biblije 1455. u Gutenbergovoj radionici u Mainzu definitivno su promijenili svijet: znanje i informacije mogle su doprijeti do svakoga. Srednji vijek, prema povijesničarima, završio je 1492., nakon Kolumbova otkrića Amerike.
Ali vrijeme tranzicije u moderno doba trajalo je cijelu drugu polovicu 15. stoljeća. Tu je tranziciju obilježila pojava humanizma, kulturnog pokreta nastalog u Italiji koji je osuđivao staro i izgradio teoriju o ljudskom dostojanstvu. Bila je to kritika društvenog modela u kojem je središte bio Bog, a ne čovjek. Otkrivajući prošlost, humanizam je otkrio pretkršćanski svijet i njegove poganske elemente.
Ivica Radoš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....